TRIBINA: „TREBA LI GRADU ZAGREBU SAMOSTALNI URED ZA KULTURU?“

TRIBINA: „TREBA LI GRADU ZAGREBU SAMOSTALNI URED ZA KULTURU?“

TRIBINA: „TREBA LI GRADU ZAGREBU SAMOSTALNI URED ZA KULTURU?“

Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor organizirao je i moderirao tribinu na temu: “Treba li Gradu Zagrebu samostalni ured za kulturu?“.
„Ovu tribinu organiziram kako bi politika čula mišljenje struke, mišljenje kulturnih djelatnika…Tema tribine nije samo pitanje forme, ili kulturne „autonomije“ već šireg promišljanja razvoja grada Zagreba.
Kada „ogolimo“ komunalnu, urbanističku, socijalnu ili obrazovnu komponentu grada kao jedini ozbiljni „izvozni“ proizvod Zagreba kao jedinice lokalne samouprave, ostaje zajedničko djelovanje turističke zajednice i ureda za kulturu tj. kulturne ponude!
Simbolično je i da raspravu vodimo u Starogradskoj vijećnici, koja bilježi 400 godina djelovanja, u kojoj je izvedena prva predstava (Juran i Sofija) i prva opera (Ljubav i zloba) na hrvatskom jeziku.
U lipnju 2005. godine prestaje sa radom samostalni ured za kulturu, danas desetak godina kasnije javno promišljamo političke odluke Gradske skupštine.
Da li Grad koji ima tako bogatu povijest, koji po razvoju kulturnih institucija nije zaostajao za najvećim srednjoeuropskim metropolama…
Da li Grad koji danas ima stotinjak kazališta i umjetničkih organizacija (posebno bih istaknuo HNK), tridesetak muzeja (u gradskom, državnom i privatnom vlasništvu), dvanaest kulturnih centara, dvoranu Lisinski ili Zagrebačku filharmoniju…
Da li Grad koji je imao Matoša, Krležu, Šimića, Ujevića, Šenou, Zagorku, Milku Trninu, Zinku Kunc, Balokovića, Meštrovića, Gavellu ili Vukotića… nedavno preminulog maestra Horvata i mnoge druge… treba imati svoj samostalni ured za kulturu?!
Gradska skupština Grada Zagreba kroz povijest je uvijek bila promicatelj i prijatelj zagrebačke kulture, u ovom sazivu ponovno ćemo kulturi dati posebnu pažnju.“, rekao je u uvodu predsjednik Gradske skupštine.Osim članova Odbora za kulturu: Tomislav Stojak i Dijana Pavičić-Haniš, na tribini su sudjelovali: maestro Vladimir Kranjčević, dirigent ( dobitnik Nagrade Grada Zagreba i Porina za životno djelo ), Snježana Banović, kazališna redateljica, Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski, Emina Vištić, ravnateljica POGONA – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Zoltan Novak, akademski slikar, docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Paolo Sfeci, Hrvatska glazbena unija, Tihomir Milovac, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, kustos u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Vitomira Lončar, direktorica kazališta “Mala scena”, Sanja Bachrach – Krištofić, grafička dizajnerica, Katarina Pejović, dramaturginja, Peruško Bogdanić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, Vanja Babić, umjetnik, Neven Frangeš, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti i predstavnici kulturnih ustanova Grada Zagreba.

Snježana Banović je održala stručni uvod u tribinu: „ Nadam se da će ova tribina biti prva u nizu, te da će otvoriti dijalog o neuralgičnim točkama kulture u ovom gradu, o njezinim dilemama, o njezinim mogućim strateškim promišljanjima, o njezinoj budućnosti.
Pridružili smo se europskim metropolama stoga mislim da je vrijeme za unaprjeđenje kako upravljanja kulturom, tako i odnosa kulture i politike. Svoju prezentaciju temeljim na istraživanju koje je rađeno na 33 grada u 18 država, a proveli su ga Maja Breznik i Aldo Milohnič. Iz ovog istraživanja ukratko, mogu reći da u svim gradovima postoje samostalni uredi za kulturu kao poveznicu između politike i kulturne djelatnosti. Jedine tri iznimke su Trst, Prag i Zagreb. Uz napomenu da Prag uz kulturu tim uredom obuhvaća i turizam što je srodno.“
Tihomir Milovac je otvorio raspravu: „ Po meni postojeći Gradski ured vrlo je lako rasformirati, ali zabrinjavajuće je da ne postoji nikakva strategija kulturnog razvoja, što pokazuje nedostatak inicijative ovog ureda. Vizija određuje i strategiju, a očito je da vizije nema, a potrebna je. Identitet grada kao kulturnog kapitala; za to bi se svi založili i u tom smjeru treba ići.“

Emina Višnić: „Brojke mi govore da ovakav ogroman kulturni sektor ne može voditi netko tko je odgovoran i za sport i obrazovanje. To je preopsežan posao za jednu osobu i jedan ured. Analiza proračuna od 2009. – 2014. govori da je kultura pala za cca 20%, a sport je povećan. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da se štedi na programima.“

Vitomira Lončar: „Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport nema sluha za ekspertizu i strateško planiranje. Strategije nema. Ono što nam je neophodno, prije bilo kakvih vizija i strategija, ipak je analiza postojećeg stanja i kriterija jer tek onda možemo znati što treba činiti.“

Dijana Pavičić Haniš: „Povezivanje kulture i turizma, kulturno brendiranje Zagreba, ciljevi su kojima treba težiti, ali treba široko otvoriti dijalog pa ćemo vidjeti kojim postupcima i u kojim periodima možemo najučinkovitije doći do cilja.“

Tomislav Stojak: „ Naša nastojanja kao gradskih zastupnika možda su ponekad raspršena na veliki broj tema, ali kultura mora biti i je u našem fokusu i zato mislim da je jako dobro što je predsjednik GSGZ otvorio jedan ovakav forum. Institucionalni okvir u kojem djeluje kultura je potrošen. Kako i na koji način mi možemo utjecati na novi ustroj, pitanje je na koje će na kraju ipak politika dati odgovor.“

Paolo Sfeci: „Slažem se s većinom izrečenog. Nadam se da će se formirati samostalni ured, ali ako i dalje ne bude komunikacije s tim uredom, ništa se neće promijeniti. Komunikacija i koordinacija, odnosno njihov nedostatak su najveći problem.“

Dražen Siriščević: „Ne mislim da je kulturna scena u kaosu, moglo bi biti bolje, ali nikako ovaj grad ne možemo nazvati kaosom. Došao sam jer sam bio znatiželjan, a na postavljeno pitanje i moj je odgovor da nam treba samostalan ured, ali važnije je pitanje: kakav nam ured za kulturu treba? Jer samim samostalnim uredom ne znači da ćemo riješiti postojeće probleme.“

Permalink