HSLS Grada Zagreba organizirao Okrugli stol na temu: “Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, preduvjet održivog razvoja”

HSLS Grada Zagreba organizirao Okrugli stol na temu: “Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, preduvjet održivog razvoja”

HSLS Grada Zagreba organizirao Okrugli stol na temu: “Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, preduvjet održivog razvoja”

Dana 23. svibnja 2012. godine na tribini Grada Zagreba, HSLS Grada Zagreba je organizirao Okrugli stol na temu: “Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, preduvjet održivog razvoja”. Okrugli stol moderirao je Mirko Budiša dipl.ing., predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša, prirode i održivog razvoja HSLS-a GO Grada Zagreba, a okruglom stolu odazvali su se;  predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP), prof.dr.sc. Davor Škrlec, pomoćnik ministrice za zaštitu okoliša i održivi razvoj koji je u ime Ministarstva uvodno i pozdravio skup. Uvodničar u prvu temu vezanu uz nacrt prijedloga novog Zakona o otpadu je bio Aleksandar Rajlić, dipl.ing. također iz MZOIP-a. Uvodničari  u  drugu temu vezanu uz postojeći način gospodarenja s su bili predstavnici Agencije za zaštitu okoliša (AZO) dr.sc. Neven Voća, ravnatelj  i gospođa Jasna Kufrin, dipl.ing. te prof.dr.sc. Darko Mayer. U treću temu u kojoj je bilo riječi o tome kakav cjeloviti sustav gospodarenja otpadom trebamo u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu uvod je dao gospodin Stjepan Nikolić, dipl.ing.

U početnom dijelu rasprave, vezanom na nacrt prijedloga zakona o otpadu, konstatirano je kako je ovo jedini do sada organizirani okrugli stol koji je otvorio mogućnost široj javnosti da iskažu svoje primjedbe i prijedloge na sam Zakon i viđenje budućeg sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i Zagrebu. Već su predstavnici MZOIP-a naveli kako je na sam nacrt Zakona pristiglo oko 1100 primjedbi koje su grupirane po pojedinim područjima te su uzete u obzir pri izradi njegove konačne verzije koja je u fazi prevođenja na engleski jezik prije upućivanja Europskoj komisiji. Usvajanje novog Zakona se očekuje tijekom ljetnih mjeseci. Svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja iznijeli su predstavnici političkih stranaka gospođa Vlasta Toth ispred Zelene liste, ugledni stručnjaci u području gospodarenja otpadom Danko Fundurulja, dipl.ing., dr. sc. Niko Malbaša, Stjepan Nikolić, dipl.ing., gospodin Ratko Bedeković iz ekološke udruge Jakuševac te ekolog g. Stjepan Furdek.  U drugom dijelu rasprave, samog Zakona su se dotaknuli i doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić, Zvonimir Erceg, prof. iz Međunarodnog instituta za Razvitak Hrvatske, te dr.sc. Dinko Sinčić, koji se posebno osvrnuo na obveze R.Hrvatske vezanu uz pristupni ugovor s EU, koje će po njegovim riječima biti vrlo teško ispoštivati.

U pogledu gospodarenja posebnim kategorijama otpada istaknuto je kako su prisutni veliki problemi oko zbrinjavanja otpadnih muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda i ambalažnog otpada. Prof.dr.sc. Davor Malus i prof emer. Dr.sc. Stanislav Tedeschi su prezentirali problematiku zbrinjavanja otpadnog mulja u Hrvatskoj kroz postojeći zakonodavni okvir i primjere u praksi. Naglašeno je kako je zakonodavni okvir nedostatan za kvalitetno gospodarenje otpadnim muljevima, mjere koje se propisuju Studijama o utjecaju na okoliš su nerealne i neprovedive, a korištenje istog u poljoprivredne svrhe se ne primjenjuje u praksi. Gospođa Dragica Bagarić, direktorica firme Eko-Ozre je osvrnula na još jednu problematična posebna kategorija otpada, a to je ambalažni otpad. U vrlo kvalitetnom izlaganju, gospođa Bagarić je upozorila na nedostatke postojećeg Pravilnika, nedostatak kontrolnih mehanizama u naplati/isplati za prikupljanje i zbrinjavanje ambalažnog otpada. U trećem dijelu okruglog stola, predstavljena raspravljalo se o tome kakav nam sustav gospodarenja otpadom treba na primjeru Grada Zagreba. Dr. Sinčić je u svom izlaganju kao optimalno rješenje vidi  izgradnju postrojenja mehaničko-biološke obrade (MBO), iz kojeg će se samo gorivi dio otpada (RDF) upućivati na jednu spalionicu regionalnog karaktera. Danko Fundurulja naglašava da je dobro svako tehnološko rješenje koje može zadovoljiti zakonsku regulativu i da tehnološke opcije (spalionica/ MBO) treba prilagoditi potrebama i specifičnostima županija odnosno regija. Sličnog mišljenja je bila i doc.dr.sc. Aleksandra Vučinić.U pogledu moguće obrade otpada putem MBO-a , direktor firme Tehnix, gospodin Đuro Horvat je naglasio da njegova firma ima patentirana rješenja koja omogućavaju potpuno reciklažu i uporabu otpada nakon obrade. Svoju tehnologiju uspješno primjenjuje u zemljama u regije te ju je kratkom video prezentacijom pojasnio nazočnima.

Obzirom na veliki broj sudionika u raspravi, kao glavni zaključci okruglog stola proizašli iz rasprave o prijedlogu novog Zakona o otpadu su:

–       Zakon predstavlja dobru polaznu osnovu kojom se preuzimaju europske standarde gospodarenja otpadom. Međutim neki sudionici su istaknuli da je sam zakon suprotan  EU „Waste direktivi“, te je u neprovediv u smislu zacrtanog cilja uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom do 2018.godine;

–       Obzirom na zadane kvantitativne ciljeve izdvajanja korisnih komponenti komunalnog otpada i vremenske rokove implementacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, većina sudionika je izrazila bojazan da se isti neće moći ostvariti posebice kada je u pitanju biorazgradivi otpad kojeg već do kraja 2013.g. treba smanjiti za 25% na odlagalištima otpada u odnosu na referentnu 1997.godinu;

–       Zakon prema nekim mišljenjima polazi od „nule“ kao da se do sada ništa nije radilo, omogućiti će neracionalno gospodarenje otpadom, nekontrolirano suspaljivanje otpada, nejasno definira ulogu uvoza/izvoza otpada, ulogu jedinca lokalne uprave i samouprave, ne uvodi edukaciju bez koje se prema mišljenju mnogih sudionika neće moći ispuniti zadani ciljevi, nejasni su kriteriji izrade tzv. karte gospodarenja otpadom, nisu precizirane ekološke naknade itd.

–       Posebna primjedba se odnosila na problem gospodarenja sa opasnim otpadom za koji su neki sudionici rekli da uopće nije sagledan, te da je problem opasnog otpada zaslužio poseban zakonodavni okvir unutar kojeg se treba detaljno razraditi postupanje s istim jer je postojeći način ekološki neodrživ i traži poduzimanje hitnih mjera.

U pogledu postojećeg načina postupanja s otpadom u RH,  kao glavni zaključci rasprave može se istaknuti sljedeće:

–       Hrvatska dovoljno ne koristi predpristupne fondove kako bi ubrzala sanaciju postojećih neuređenih odlagališta otpada ali i izgradnju novih centara;

–       U Hrvatskoj se relativno malo otpada odvojeno prikuplja (cca 14%) čime aktivna odlagališta i dalje ostaju građevine u kojima se nepovratno gube korisne komponente otpada kao vrijedne sirovine;

–       Nema odvajanja biootpada iz kućanstava (sporadično), premalo kompostana, premalo edukacije o kompostiranju kod kuće, čime postojeća aktivna odlagališta ostaju građevine sa utjecajem na okoliš i ljude;

–       U pogledu sanacije odlagališta Jakuševac, osim sanacije odlagališta otpada treba sagledati i mogućnost sanacije podzemnih voda ispod odlagališta koje gravitiraju prema postojećim i planiranim vodocrpilištima kako bi se očuvala kakvoća izvorišta pitke vode.

Oko uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u raspravi su sudjelovali gotovo svi sudionici, a kao zaključa rasprave se može istaknuti sljedeće:

–       Prelazak sa županijskog na regionalni koncept izgradnje centara za gospodarenje otpadom je pozitivan iskorak k boljem i racionalnijem upravljanju svim postupcima od mjesta nastanaka do mjesta zbrinjavanja otpada;

–        Svi sudionici se slažu s potrebom odvojenog prikupljanja otpada, ali ukazuju i na nužnost izgradnje spalionica otpada u RH jer se obzirom na količine gorivog dijela otpada nije moguće osloniti isključivo na kapacitete cementara;

–       Kada je u pitanju Grad Zagreb, većina sudionika je složna u procjeni da se problem gospodarenja otpadom, u cijelosti neće moći riješiti bez termičke obrade otpada te ukazuju na hitnost iznalaženja optimalnog sustava obzirom da se odlagalište Jakuševac može koristiti još 5-6 godina;

–       U pogledu gospodarenja s posebnim kategorijama otpada potrebno je donijeti nove ili značajno poboljšati postojeće provedbe propise posebice u segmentu gospodarenja s otpadnim muljevima iz uređaja za obradu otpadnih voda i sa ambalažnim otpadom.

– Tijekom rasprave, predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša, prirode i održivi razvoj HSLS GO Grada Zagreba Mirko Budiša ,kao moderator je kroz pitanja i raspravu iznosio i stajališta HSLS-ovog Savjeta glede uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba i glede nedostataka prijedloga nacrta novog  Zakona o otpadu generalna stajališta HSLS-ovog savjeta su sljedeća:

a)    Način vođenja javne rasprave koji podrazumijeva stavljanje nacrta prijedloga Zakona na web stranice Ministarstva bez organiziranja javnih tribina/okruglih stolova je nedostatan. Smatramo da bi takvim načinom vođenja javne rasprave, stavovi/primjedbe/prijedlozi na nacrt prijedloga Zakona bili konkretniji i jasnije izraženi u konstruktivnoj kritičkoj raspravi. Stoga se zalažemo da se produži javna rasprava i organizira na predloženi način;

b)   Suštinsko je pitanje dali je donošenja novog Zakona i nove Strategije bilo nužno, ili je bilo moguće postojeći Zakon i Strategiju nadopuniti u smislu usklađivanja sa EU propisima te sa novim činjenicama i okolnostima;

c)    Mišljenja smo da bi opasni otpad trebalo izdvojiti  u zaseban Zakon i zaseban strateški okvir kojim bi se definirao nadzor, postupanje i zbrinjavanje te uspostavili kontrolni i ostali mehanizmi nadzora ovog toka otpada;

d)   Neki dijelovi Zakona su nerazumljivi (npr.  točka „Nusproizvodi“);

e)    Definicije u Uvodu nisu potpune (opasni otpad, neopasan otpada, posebne kategorije otpada) neke su djelomično nejasne (nasipavanje otpada) a neki pojmovi i nedostaju (npr. biorazgradivi otpad, posebna kategorija otpada, onečišćivač…), a neki su i kontradiktorni (npr. zabranjuje se uvoz otpada za zbrinjavanje ali se dozvoljava uvoz za materijalnu i energetsku oporabu…..);

f)    Nasipavanje (odgovarajućeg) otpada u obliku predložene definicije znači i mogućnost pretvaranje više lokacija u odlagališta otpada;

g)   Zakon je dijelom prepisana „Waste direktiva“ sa nedovoljnim uvažavanjem nacionalnih specifičnosti i mogućnostima Republike Hrvatske;

h)   Postavljeni rokovi su gotovo neprovedivi u dijelu primarne reciklaže, npr. izdvajanja biorazgradivog otpada (25 %  biorazgradivog otpada na razini RH već 2013 treba odvojeno prikupiti kako ne bi bio odložen na odlagalište). Za navedeno treba osmisliti i provesti „hitne mjere“;

i)     Samo nerazumijevanje pojedinih dijelova zakona je posljedica i „prijevoda“ zbog čega će se neke odredbe možda vrlo brzo nakon usvajanja zakona trebati mijenjati. Nejasno je npr. da treba odvojiti 50% papira, plastike, stakla, metala u odnosu na cjelokupnu masu otpada. Da li se misli na ukupnu količinu miješanog komunalnog otpada ili ukupno na ove 4 komponente otpada? Problem je što u većini slučajeva ove 4 komponente ne čine 50% ukupne količine komunalnog otpada;

j)     Treba nedvosmisleno navesti i zakonski povezati i objediniti postupak sanacije odlagališta i izgradnju CGO-a;

k)   Kontrolni mehanizmi kod zbrinjavanja otpada (npr. spaljivanje i suspaljivanje otpada) su nedovoljni i po prijedlogu zakona čini se kako će se moći izdati brojne dozvole za postrojenja posebno za suspaljivanje otpada;

l)     Posebne kategorije otpada ne razlikuju se kao posebne kategorije opasnog otpada i posebne kategorije neopasnog otpada;

m) Nije jasno definirano kako će se izraditi karta otpada, koji kriteriji će biti mjerodavni za njenu izradu, itd;

n) U Zakonu se nijednom riječju ne navodi edukacija niti potreba za edukacijom kao preduvjetom uspješne implementacije cjelovitih sustava gospodarenja otpadom te ostvarivanja kvantitativnih ciljeva u izdvajanju korisnih komponenti komunalnog otpada.

Permalink