Sporni poticaji

Sporni poticaji

Sporni poticaji

piše Miljenko Vojta

VojtaHoće li Hrvatske šume i ostali šumoposjednici morati vratiti 400-tinjak milijuna kuna naknade za uporabu općekorisnih funkcija šuma? I ako se to dogodi, komu će vratiti taj novac? Riječ je o parafiskalnom nametu od 0,0265 posto ukupnog prihoda ili primitaka svake pravne i fizičke osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost. Dakle, tvrtka koja ostvaruje deset milijuna kuna prihoda na ime te naknade uplaćuje 2650 kuna na godinu.

Lakonski odgovor Bolno pitanje o notifikaciji državnih poticajnih sredstava koja se uime te naknade redovito isplaćuju hrvatskim šumoposjednicima za obavljanje šumskih radova i aktivnosti postavljeno je na trećoj Regionalnoj konferenciji šumoposjednika JIE-a, održanoj potkraj kolovoza u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović lakonski je odgovorio da je isplatu sredstava iz tog fonda baš prije nekoliko dana Europska komisija notificirala u cijelosti. Iako tu vrlo dobru, ali više od dvije godine zakasnjelu vijest, za koju u tom trenutku nitko drugi još nije čuo, nije opovrgnuo ni prisutni pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj, odlučili smo je provjeriti. Iz službenog odgovora Ministarstva poljoprivrede proizlazi da je procedura notifikacije te naknade doista završena i odobrena odlukom Europske komisije od 20. kolovoza 2015., ali samo za dvije mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. Riječ je o gradnji šumske infrastrukture i konverziji degradiranih šumskih sastojina i kultura. No iz nastavka dopisa slijedi da su svi preostali šumski radovi i aktivnosti koji se uredno financiraju naknadom za općekorisne funkcije šuma, a nisu dijelom potpora koje se trenutačno ostvaruju s pomoću fondove Europske unije, još u proceduri prenotifikacije, čiji se dovršetak očekuje do kraja godine.
Možda je samo pitanje dana kad će se brojni privatni šumoposjednici i javni poslovni subjekti koji u skladu s propisima gospodare državnim šumama i šumskim zemljištima gotovo sigurno naći u vrlo neugodnoj, za mnoge od njih i nerazrješivoj situaciji, pritisnuti obvezom vraćanja sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma utrošenih od trenutka ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, 1. srpnja 2013., do 20. kolovoza 2015., odnosno do kraja ove godine.

Jasna pravila EU Naime, gospodarenje šumama šumoposjednika, odnosno pripadajući radovi, usluge i aktivnosti, većinom se financiraju upravo iz te naknade iako naše mjerodavno Ministarstvo poljoprivrede do dana današnjega, prema vlastitom priznanju, nije završilo postupak notificiranja tih poticajnih sredstava pred mjerodavnim tijelima Europske komisije. A obvezujuća pravila Europske unije vrlo su jasna. Države članice ne smiju poslovnim subjektima isplaćivati nikakve državne poticaje ili im pogodovati na drugi način, sve do dana odluke Europske komisije o odobrenju. U suprotnim slučajevima svi oni koji su se okoristili nenotificiranim poticajnim sredstvima obvezni su ih vratiti. Neke države članice Europske unije već su vrlo skupo platile takvu neodgovornost i nemar svojih administracija jer su im uz obvezu povrata nenotificiranih sredstava državnih poticaja u punom iznosu bile odmjerene i visoke kazne.
U konkretnom slučaju neodobrenog trošenja više stotina milijuna kuna poticajnih sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma tijekom više od dvije godine riječ je o više od tisuću poduzetnika, odnosno poslovnih subjekata, među kojima je najveće i najvažnije društvo Hrvatske šume d.o.o. koje suvereno gospodari gotovo svim šumama u državnom vlasništvu.

Predigra za rasprodaju? Obistini li se naše predviđanje, na to mastodontsko trgovačko društvo, odnosno na teret državnog proračuna i svih nas, past će i najveći teret povrata poticajnih sredstava, što će ipak biti vrlo slaba utjeha sitnim šumoposjednicima, od kojih mnogi i nisu poduzetnici, a koji će se najvjerojatnije morati snalaziti sami, kako najbolje znaju i umiju, iako ih je na trošenje tih sredstava svesrdno poticalo upravo Ministarstvo poljoprivrede unatoč tome što još nisu doneseni ni hrvatski pravilnici za trošenje sredstava iz fondova Europske unije.
Zbog svega toga nameće se pitanje je li u ovoj priči riječ samo o neshvatljivu nemaru ili možda o ciljanoj predigri pokušaja rasprodaje šuma i šumskog zemljišta u posjedu države, odnosno njihova davanja u koncesiju. Kako god, rješavanje problema sa šumskim poticajima ostat će vrući krumpir u rukama sljedeće vlade, ponajprije budućih ministara poljoprivrede i financija. Morat će voditi bitku protiv Hrvatskih šuma, koje će se naći u situaciji da moraju vratiti potrošenih 300 milijuna kuna, i 600 tisuća malih šumoposjednika, koji su potrošili još stotinu milijuna. Ili će spornih 400 milijuna kuna ‘šumskih naknada’ tvrtkama vraćati iz državnog proračuna.

I parafiskalni je namet poticaj
Svojedobno se kod nas mislilo da se sredstva iz naknade za općekorisne funkcije šuma ne mogu smatrati državnim poticajima jer ih poduzetnici izravno plaćaju iz svojih prihoda, no Europska komisija još je davno prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije zaključila da je ipak riječ o poticajima te u skladu s time naložila usklađivanje s propisima. Zašto se to nije pravodobno notificiralo i zbog čega su se sporna sredstva nastavila mirno trošiti nakon 1. srpnja 2013., vjerojatno znaju samo mjerodavni u Ministarstvu poljoprivrede.

Članak “Sporni poticaji” izvorno je objavljen u tjedniku “Lider”

Permalink