U PROTEKLE TRI GODINE NESTALO PREKO 100 MILIJUNA KUNA IZ FONDA ZA FINACIRANJE ZNANSTVENIH PROJEKATA

U PROTEKLE TRI GODINE NESTALO PREKO 100 MILIJUNA KUNA IZ FONDA ZA FINACIRANJE ZNANSTVENIH PROJEKATA

U PROTEKLE TRI GODINE NESTALO PREKO 100 MILIJUNA KUNA IZ FONDA ZA FINACIRANJE ZNANSTVENIH PROJEKATA

Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 4. siječnja 2013. godine o finaciranju znanstvene djelatnosti u prvoj polovici 2013. godine, odlučeno je da se znanstevni projekti MZOS-a tijekom prvih šest mjeseci fininaciraju u pedesetpostotnom iznosu.

Ako se tome doda uskrata finaciranja znastvenih projekata u 11. i 12. mjesecu 2012. godine, u 12. mjesecu 2011.  te prvih šest mjeseci u 2010. godini, lako se može izračunati da MZOS u razdoblju od 1. 1. 2010. do 30. 6. 2013. uskratio finaciranje znastvenih projekata za 12 mjesećnih rata što je jednogodišnje finaciranje znanstevih projekata za koje je u proračuno RH za 2012. godinu bilo predviđeno oko 100 milijuna kuna. Nažalost, ovim potezom sadašnja Vlada RH pokazuje da je i za nju, kao i za prošlu, znanost samo trošak kojeg treba rezati kako i sve ostalo “suvišno” u proračunu. Ne slažući se s takvom politikom Savjet za obrazovanje i znanost HSLS-a:

– Upozorava da je nisko financirana znanost najskuplja znanost, jer kao takva uglavnom služi samoj sebi i ne daje odgovarajuće rezultate. Nezamislivo je ukupni sustav znanosti tretirati kao sustav društvene potrošnje, tj. intelektualnog razglabanja i dokolice i ne prepoznati u današnjem vremenu conditio sine qua non gospodarskog razvoja svakog društva.

Upozorava da zbog niskog finaciranja hrvatski obrazovni i znanstveni sustav nije učinkovit u najvažnijoj misiji: – “proizvodnji” znanja i kadrova. Znanost i visoko obrazovanje u cjelini nisu postali ključne poluge društvenog razvitka te imaju vrlo slab, gotovo zanemariv utjecaj na gospodarski i tehnološki razvoj zemlje. Nažalost, dio tih slabosti sustava posljedica su i propusta same znanstvene zajednice.

– Upozorava da je znanstvena produktivnost niska, odnosno, da je skroman broj svjetski relevantnih znanstvenih radova i istraživača. Osim toga, broj doktorskih studenata, kao jedan od najboljih pokazatelja istinskog „društva znanja”, znatno je niži ne samo od razvijenih zemalja EU, već i država srednje i istočne Europe.

– Upozorava da neodgovarajuću klimu ne ilustriraju samo brojke u Državnom proračunu, već i slab interes politike, medija i javnosti za znanstvene teme, a osobito za pitanja znanstvene politike.

prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

predsjednik Savjeta za obrazovanje i znanost HSLS-a Grada Zagreba


Permalink