ZAGREBAČKE JAVNE TELEFONSKE GOVORNICE – ŠTO S NJIMA?

ZAGREBAČKE JAVNE TELEFONSKE GOVORNICE – ŠTO S NJIMA?

ZAGREBAČKE JAVNE TELEFONSKE GOVORNICE – ŠTO S NJIMA?

Gotovo 1000 telefonskih govornica u Zagrebu uz pomoć hrvatskih inovatora, dizajnera i građana, a po ugledu na ostale svjetske metropole, mogle bi se prenamijeniti u multimedijalne javne govornice, istaknuo je gradski zastupnik HSLS-a i predsjednik zagrebačkog HSLS-a Alen Ostojić u srijedu, 11. svibnja 2016..

Na konferenciji za medije koja je održana ispred javne telefonske govornice kod Kule Lotrščak, Ostojić je upozorio kako su govornice u velikom broju vandalizirane, neodržavane i nerijetko nefunkcionalne, te da ne udovoljavaju suvremenim potrebama građana.

“S obzirom da se nalaze na atraktivnim lokacijama mogle bi se iskoristiti u mnogobrojne svrhe, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bi se trebao uključiti i zatražiti plan prenamjene telefonskih u multimedijalne govornice”, kazao je.

Rekao je da bi se trebala napraviti anketa koja bi pokazala što i koje bi usluge prenamjenom htjeli građani. Naveo je, primjerice Wi-Fi zonu, besplatni pristup internetu u krugu od dvadesetak metara od govornice, besplatne pozive prema fiksnom broju unutar mreže Hrvatske, stanice za punjenje mobilnih uređaja i sl.

“Sa svojim bi se prijedlozima u projekt mogli uključiti naši dizajneri, inovatori i građani. Na svakom bi se zaslonu mogle naći osnovne informacije o gradskoj četvrti, naravno komunalne. Mogao bi postojati pristup servisnim gradskim službama, tj. info kanal prema gradskim službama kao što su Sektor za komunalno i prometno redarstvo, Zagrebparking , Čistoća, a sve kako bi se dizala razina kvalitete života”, rekao je Ostojić.

Dodaje da bi Hrvatski Telekom, kompanija koja je lani uprihodila gotovo sedam milijardi kuna, i koja ističe da želi biti prepoznata kao nositelj i poticatelj promjena u društvu i tehnološki partner hrvatskih gradova, morao dati svoje suvremeno rješenje za ovaj problem.

“Naše javne telefonske govornice izgledaju kao relikt fiksne telefonije iz prošlog stoljeća, a neki bi rekli i predstavljaju tehnologiju 19. stoljeća. London, New York, Pariz, Beč već odavno rade na prenamjeni, Zagreb kasni što nije ni čudo jer je na ‘europskoj ljestvici pametnih gradova’ negdje u sredini. Ti gradovi imaju multimedijalne telefonske govornice koje svoj prihod stvaraju kroz oglasni prostor”, kazao je Ostojić ističući da se u gradskim četvrtima Zagreba nalazi 975 govornica koje u dobu mobilnih i nosivih uređaja gube svoju svrhu.

Ostojić upozorava da gradska uprava tolerira ‘škrabotine’ na telefonskim govornicama, dok protiv stanara stambenih zgrada na čijim pročeljima se nalaze ‘škrabotine’ podnose prijave.

S obzirom da se javne telefonske govornice nalaze na javnim površinama i unutar objekata u vlasništvu grada, zagrebački HSLS od gradonačelnika Milana Bandića očekuje:

1. Da javne telefonske govornice u najkraćem mogućem vremenu postanu multimedijalne javne govornice (kiosci) u kojima će građani i posjetitelji Zagreba moći ostvariti dodatne usluge prema potrebama današnjice – besplatni pristup Internetu putem Wi-Fi u zoni od minimum 20 metara, besplatni telefonski poziv prema fiksnom broju unutar mreže RH, besplatni pozivi Hitnim službama, postaje za punjenje mobilnih uređaja,

2. Da javne telefonske govornice imaju zaslon za pružanje informacija značajnih za svaku pojedinu gradsku četvrt kao i mogućnost izravne komunikacije građana s gradskim servisnim službama(komunalno i prometno redarstvo, Zagrebparking, Čistoća i dr.) u cilju davanja prijedloga za poboljšanje kvalitete života u zajednici,

3. Da javne telefonske govornice imaju zaslon za pružanje turističkih informacija ( muzeji, kazališta, sportske priredbe, koncerti, restorani, javni prijevoz, taxi i dr.)

4. Da se u suradnji s TZ Grada Zagreba razmisli o stvaranju jedinstvenog vizualnog identiteta novih javnih telefonskih govornica,

5. Da se provede anketa među građanima Zagreba koje dodatne usluge bi željeli ostvarivati na novim javnim telefonskim govornicama

6. Da se uputi javni poziv inovatorima, dizajnerima, građanima da dostave prijedloge izglednosti i funkcionalnosti budućih javnih telefonskih govornica u Zagrebu

7. Da cijeli projekt novih javnih telefonskih govornica bude rezultat javno-privatnog partnerstva te da se financira isključivo kroz prihode od oglašavanja.

Permalink