Zagrebački HSLS pita je li odlazak u poštanski ured postao po život opasna avantura?

Zagrebački HSLS pita je li odlazak u poštanski ured postao po život opasna avantura?

Zagrebački HSLS pita je li odlazak u poštanski ured postao po život opasna avantura?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU ozračju jutarnjeg razbojništva u pošti u Prečkom, predsjednik zagrebačkog HSLS-a i gradski zastupnik Alen Ostojić, danas je ispred poštanskog ureda na Britanskom trgu održao konferenciju za medije na temu: “Je li odlazak u poštanski ured postao po život opasna avantura?”

Zagrebački HSLS pohvaljuje kriminalističku akciju zagrebačke policije u kojoj su 8. veljače uhvatili četvoricu muškaraca zbog osnova sumnje da su od 07. kolovoza 2015. do 08. veljače 2016. počinili šest kaznenih djela razbojništava nad djelatnicima Hrvatske pošte, na način da su osumnjičeni na ulicama i u haustorima zgrada, prilikom raznošenja mirovina, prilazili zaposlenicima pošte na području Maksimira, Peščenice i Trešnjevke te najčešće uz uporabu tjelesne snage, ali i uz uporabu spreja suzavca te prijetnju plastičnim i pravim pištoljem otuđivali novac. Materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djela iznosi oko 220.800 kuna. Policijski službenici su, 8. veljače oko 9.30 sati na Peščenici, Antuna Branka Šimića, nakon počinjenog razbojništva nad 29-godišnjim zaposlenikom pošte, u blizini mjesta događaja zatekli 31-godišnjaka i 23-godišnjaka te ih uz uporabu sredstava prisile (tjelesna snaga i sredstva za vezivanje) doveli u službene prostorije na kriminalističko istraživanje.

Skrećemo pozornost da su razbojništva na zagrebačke poštanske urede postala primjetan problem. U 2015. godini uz prijetnje fizičkom silom i vatrenim oružjem na području Grada Zagreba, prema podacima Hrvatskih pošta, opljačkano je 26 poštanskih ureda. U razmaku od samo sedam dana (25.01.2016.-02.02.2016), na početku 2016. godine uz prijetnje vatrenim oružjem, opljačkana su dva poštanska ureda. Nažalost uz zaposlenike poštanskih ureda žrtvama postaju i naši sugrađani koji se zateknu u poštanskim uredima u trenutku razbojništva. U 2015. godini to je bio slučaj kod pet razbojništava, a u 2016. godina u dva slučaja razbojništva.

Na području Grada Zagreba ustrojena su 74 poštanska ureda, i to: 6 malih, 54 srednja i 16 velikih.Prema odredbama Zakona o zaštiti novčarskih ustanova, koji je stupio na snagu 01. prosinca 2015., u malim i srednjim poštanskim uredima koji imaju dnevni promet do 30.000,00 kuna odnosno do 150.000,00 kuna nije potrebno imati zaštitara. Dovoljne su mjere tehničke zaštite.

U kontekstu u kojem se događaju, razbojništva u zagrebačkim poštanskim uredima predstavljaju značajan izvor straha od kriminala jer se žrtva – građanin naglo suočava s prijetnjom, gubitkom samokontrole i invazijom na osobni životni prostor.

S ciljem podizanja razine sigurnosti poštanskih ureda zagrebački HSLS :

1. Od MUP-a RH traži žurnu izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti novčarskih ustanova u kojem će jedna od mjera u zaštiti srednjih poštanskih ureda u Gradu Zagrebu biti mjera obvezne tjelesne zaštite,
2. Od Uprave Hrvatskih pošta traži da građanima – klijentima poštanskih ureda koji to žele omoguće edukaciju na temu ponašanja u slučajevima razbojništava u poštanskim uredima,odnosno organizaciju i provedbu odgovarajući kampanja o samozaštitnom ponašanju građana u poštanskim uredima,
3. Od Uprave Hrvatskih pošta traži da svim građanima –klijentima, žrtvama razbojništva u poštanskim uredima omoguće besplatnu medicinsku, psihološku i ostalu odgovarajuću pomoć,
4. Od Uprave Hrvatskih pošta tražimo da ostvare nad standard, odnosno da podignu razinu tzv. tehničkog nadzora na način da na svim ulaznim vratima u srednje poštanske urede postave tzv.interlocking vrata.
5. Od Uprave Hrvatskih pošta tražimo da obave analizu stanja sigurnosti i procjenu ugroženosti od razbojništava svih poštanskih ureda u Gradu Zagrebu, i na temelju njenog rezultata ako je potrebno, neke poštanske urede izmjeste u drugi odgovarajući i sigurniji prostor.

Prostori u zajednici i oni javni i oni privatni trebaju biti osmišljeni i dizajnirani tako da se ljudi u njima osjećaju sigurno i da ih žele koristiti. Navedena razbojništava u poštanskim uredima ukazuju da su pojedini poštanski uredi ranjiva meta – više privlačna i kriminalcima poželjna. Upravo zato nužno je osnaživanje mete. Bit osnaživanja mete je učiniti neki prostor teže dostupnim za potencijalne počinitelje kaznenih djela.
Vjerujemo da je sigurnost Zagrepčanki i Zagrepčana kao klijenata poštanskih ureda koji su „malim doprinosom“ doprinijeli izvrsnom poslovnom rezultatu Hrvatskih pošta u 2015. godini, Upravi Hrvatskih pošta na prvom mjestu.

Permalink