HSLS ogranak

Grad Zagreb

Ako želiš napredak društva temeljenog na poduzetništvu, obrazovanju, znanosti, očuvanju okoliša, moralnoj odgovornosti i radu

Ako si za toleranciju i kulturu političkog dijaloga

Ako želiš biti dio političke stranke centra u kojoj je ishodište čovjek pojedinac, učlani se

O nama

Temeljna načela

Hrvatska socijalno liberalna stranka prva je demokratska stranka u Hrvatskoj u doba komunizma. HSLS polazi od načela da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je slobodan i socijalno siguran svaki pojedinac. To znači da HSLS zastupa stajalište da je pojedinac najveća vrijednost. On mora svojim temeljnim pravima biti zaštićen od ideologijske i državne prinude. Tako se pojedinac iz anonimnosti klasnog prezira i utopijskog zaborava vraća u povijesna zbivanja. HSLS smatra da se jedino na tom obratu mogu temeljiti promjene koje bi Hrvatsku izvele iz sadašnjeg stanja postsocijalističke stagnacije i organski je vratile u Europu.

Građani očekuju konkretne poteze i planove Grada za ublažavanje energetske krize

by HSLS Grad Zagreb | kol 29, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

I država i grad moraju odmah provesti reviziju i nadzor prije nego što se lošim upravljanjem u KB-u Sveti Duh ugrozi zdravlje Zagrepčanki i Zagrepčana Povodom nedavnih propusta u zdravstvenom sustavu, u okviru kojeg većina građana ipak dobiva kvalitetnu i savjesnu...

HSLS Zagreb predlaže rješenje: otvaranjem Šoštarićeve ulice za promet znatno bi se rasteretili Vlaška, Palmotićeva, Draškovićeva i cjelokupan centar grada

by HSLS Grad Zagreb | kol 24, 2022 | Gornji grad, Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

Zeleno, žuto pa crveno. To je opis puta koji građani prelaze od Gupčeve zvijezde niz Medveščak i Ribnjak. Zelena ideja realizirana 5. lipnja pretvorila je ulice od Gupčeve zvijezde, Medveščaka do Ribnjaka i Palmotićeve, gledajući prema Googleu, u crvene prometnice...

POTREBNO JE HITNO PODUZETI MJERE ZA OČUVANJE KOLIČINE I KVALITETE VODE SA ZAGREBAČKIH VODOCRPILIŠTA ZBOG SVE SLOŽENIJIH METEOROLOŠKIH UVJETA

by HSLS Grad Zagreb | kol 17, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

Gradonačelniče, problem nedostatka pitke vode i presušenja izvora vode nije neki udaljeni problem nekih ljudi izdaleka. AKO NE REAGIRATE I NE POČNETE RADITI DANAS, ZAGREPČANKE I ZAGREPČANI BEZ VODE MOGU OSTATI SUTRA. Za Hrvatsku se uvijek govorilo da je jedna od...

Ako se ne riješi pitanje obrade otpada, novi način prikupljanja i naplate bit će samo šarena laža, kao što je to slučaj sa svim projektima ZET-a, koji se svake godine recikliraju u promidžbene svrhe dok usluga javnog prijevoza postaje sve lošija

by HSLS Grad Zagreb | kol 10, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

HSLS zanima u kojoj fazi je sveobuhvatni model gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu, odnosno rješavanje pitanja kompostane i CGO-a? Ako se ne riješi pitanje obrade otpada, novi način prikupljanja i naplate bit će samo šarena laž. Gradska uprava formalno će poštovati...

Može li Zagreb omogućiti normalne uvjete za stotine veslača, kajakaša i kanuista na regatnoj stazi i uvjete za sigurno kupanje na našem “zagrebačkom moru” – Jarunu ???

by HSLS Grad Zagreb | kol 1, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

Svi ozbiljni gradovi pažljivo štite svoje vodene površine zato što znaju da su one resurs! Resurs koji direktno podiže kvalitetu života građana - život u gradu čini kvalitetnijim, ljudskijim, zaokruženijim. Ovo pogotovo vrijedi za mlade obitelji u gradovima. Zabrinuti...

Preminuo Karl Gorinšek

by HSLS Grad Zagreb | srp 30, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Sve vijesti

Vojni zapovjednik i političar Karl Gorinšek preminuo je nakon kratke i teške bolesti, Od 1993. godine Karl Gorinšek bio je aktivan član HSLS-a i Liberalne stranke: član Malog vijeća i Predsjedništva, glavni tajnik i direktor, a 2003. godine postao je i zastupnik u...

Umjesto ljetnih radova na obnovi Zagreba nova gradska uprava uklanja postojeće parkove i ignorira zahtjeve građana

by HSLS Grad Zagreb | srp 25, 2022 | Gradska skupština i Sabor RH, Stenjevec, Sve vijesti

Darko Klasić istaknuo je da je nakon usvajanja HSLS-ova prijedloga o novoj regulaciji prometa zbog smanjenja gužvi u Škorpikovoj ulici Zagrepčane neugodno iznenadila ovotjedna akcija uklanjanja jedinog uređenog parka za pse na Malešnici, koja kao da je osmišljena u...

Gradonačelniče, Zagrepčanke i Zagrepčani imaju prioritet! Prvo rješavanje priključaka za vodu i kanalizaciju naših sugrađanki i sugrađana u 2022., a tek potom parkovi, mrtva priroda i vaši ideološki ukrasi!

by HSLS Grad Zagreb | srp 6, 2022 | Črnomerec, Mladi liberali, Sve vijesti

Plan malih komunalnih akcija za 2022. godinu temelji se uglavnom na predizbornim obećanjima stranke Možemo, što je, dakako, legitimno, ali naprotiv nije i to da pritom gradska uprava određuje prioritete upravljanja sustavom ne uzimajući racionalno u obzir potrebe...

Zagrebački HSLS predložio rešenja zagušenja prometa zbog radova u Škorpikovoj

by HSLS Grad Zagreb | lip 27, 2022 | Podsused - Vrapče, Sve vijesti

Podvožnjak Aleja Bologna - Škorpikova više je od deset godina zagrebački prometni problem povezan s nerješavanjem pitanja odvodnje oborinskih voda, zbog čega svaka jača kiša taj podvožnjak pretvora u jezero. Zbog toga se stanovnici zapadnog dijela grada iza...

« Older Entries

Više vijesti

Javna politika

Digitalno tržišno gospodarstvo

Rast gospodarstva treba se temeljiti na privatnim ulaganjima, posebice stranim ulaganjima (FDI), u tehnologije i inovacije koje će stvarati izvoz roba i usluga dodane vrijednosti. Pritom se produktivnost gospodarstva može povećati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, standarde kvalitete, smanjenjem poreza i regulacija te punom integracijom u europsko digitalno jedinstveno tržište.
EU novac može biti samo sekundarni oslonac za razvoj. Proračun Europske unije u narednom sedmogodišnjem razdoblju otvara priliku za privlačenje 22 milijarde eura. Time se otvara važna podrška razvoju ukoliko se sredstva ulože u poticanje rasta privatnog sektora. Pritom su generalni prioriteti Unije ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije, odnosno primjerice digitalne vještine, industriju 4.0., željezničku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, detekciju dezinformacija, podršku strukturnim reformama i dr.
Kako bi se povećala razina digitalizacije, potrebno je ukloniti sve prepreke i namete koji usporavaju privatne investicije u digitalnu infrastrukturu, ulagati u razvoj 5G mreže (uz jamstvo sigurnosti podataka) i optičke mreže, ulagati u potpunu digitalizaciju javne uprave i raditi na zadržavanju IT talenata (za što su bitna i porezna rasterećenja rada, kroz flat tax i sniženje doprinosa).
Ulaganja privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj mogu se podići s trenutnih 1 na okvirno 2% BDP-a na srednji rok, odnosno na 3% na dugi rok. Samo na taj način može osigurati dugoročno održiv okvir za konkurentnost i rast.
Stopa zaposlenosti (20-64) trebala bi imati perspektivu prelaska 70% na dugi rok, uzimajući pritom u obzir epidemiološku situaciju i duboke strukturne i šire društvene probleme na tržištu rada.
Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama (novog) javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.

Transparentna i tanja država

Transparentan online proračun na koji građani mogu utjecati, po uzoru na transparentni Bjelovar, odnosno zakonska obveza za sve lokalne i regionalne jedinice.
Uvođenje međunarodnih standarda kvalitete (ISO) zbog poboljšanja javnog menadžmenta.
Srednjoročno smanjivanje javnog duga u BDP-u kako bi se zaustavilo oporezivanje budućih generacija.
Srednjoročno smanjivanje troška države prema 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije i Latvije.
Srednjoročno smanjivanje troška plaća cijelog javnog sektora barem 10 %, u skladu sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. Nelinearno smanjenje troškova plaća koje trebaju ovisiti o učinku, kvaliteti i inovativnosti, odnosno kompetitivnom mjerenju kvalitete upravljanja.
Sustavna digitalizacija cijele administracije i ubrzanje raznih usluga i dozvola.
Manji broj državnih tijela, lokalnih dužnosničkih i predstavničkih pozicija i broja lokalnih jedinica. Općine moraju dokazati samoodrživost, što znači mogućnosti odnosno obvezu spajanja sa susjednim jedinicama, zbog razvoja kapaciteta za lokalne javne politike.
Jačanje temeljnih funkcija države na nužan uređeni okvir za klasične i europske poslove: nacionalna sigurnost (vojska, policija, obavješćivanje), diplomacija, infrastruktura, temeljni okvir za slobodno tržište (unutarnje tržište i tržišno natjecanje), podrška poslovnom okruženju, projekti i programi Europske unije te drugi nužni poslovi. Takvi poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu novog javnog menadžmenta, koji su uvele napredne europske i anglosaksonske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani.

Reforma zdravstvenog i mirovinskog sustava

Mirovinska reforma usmjerena na jačanje dobrovoljne štednje građana, mogućnost revidiranja i barem smanjenja povlaštenih mirovina (za nekoliko milijardi kuna minimalno) te zadržavanje postojeće penalizacije privremenih umirovljenja.
Zdravstvena reforma usmjerena na racionalnije i profesionalno upravljanje troškovima javnih bolnica i nabavom lijekova, otvaranje ravnopravne i transparentno nadzirane prilike za konkurenciju primarnih zdravstvenih osiguranja i bolnica, smanjenje izuzeća od neplaćanja participacija i ulaganja u preventivu (zbog smanjenja troškova liječenja i lista čekanja). Bolnicama trebaju upravljati osobe s vještinama financijskog i javnog menadžmenta.

Deregulacija

Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).
Regulatorni sanduk kako se prilikom testiranja inovacija i prvotnog tržišnog pristupa novih proizvoda i usluga regulatorni zahtjevi ne bi primjenjivali.
Nastavak razvoja procjena gospodarskih učinaka propisa za male i srednje poduzetnike te jačanje regulatorne transparentnosti.
Podrška razumnoj mjeri zaštite okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora, umjesto oslanjanja na nove (zelene) poreze i regulacije.
Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u svim gospodarskim sektorima, tako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela i kontrola države. Nastavak i ubrzanje prodaje cjelokupnog CERP portfelja gdje je još nekoliko stotina poduzeća. Mogućnost zadržavanja minimalnog broja poduzeća u kojima je javni interes strateški opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura), uz sustav javnog upravljanja sukladan standardima OECD-a.
Nastavak provedbe liberalizacije tržišta usluga, pogotovo radi smanjivanja prereguliranosti kao i broja reguliranih profesija. Prevencija novih prepreka, pogotovo novim poslovnim modelima i digitalnim platformama.
Nastavak smanjenja raznih administrativnih zahtjeva kod dozvola i procedura te neporeznih i parafiskalnih davanja, a prioriteti su sljedeći:

Nastaviti ubrzavati i digitalizirati razne dozvole i procedure, sve do lokalne razine.

Objediniti i smanjiti troškove više vodnih naknada.

Naknada za obnovljive izvore energije, spomenička renta, naknada za radiofrekvencijski spektar i RTV pristojba trebaju se barem upola smanjiti.

Razna komorska udruženja i turistička zajednica trebaju biti dobrovoljni.

Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.

Ukinuti obvezne javnobilježničke ovjere.

Ukloniti ulogu FINA-e kod naplate ovrha.

Obvezan tehnički pregled vozila svake tri godine i niže cijene.

Osloboditi poslodavce troškova bolovanja već nakon 15 dana.

Manji porezi

Poštenije i ravnomjernije oporezivanje dohotka i dobiti, najbolje flat tax 15%, a svakako sniženje najviše stope poreza na dohodak i dobit.
Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim smanjivanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema barem 33%.
Mogućnost plaćanja PDV po naplati za sve poduzetnike.
Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
Potpuno porezno priznavanje svih poslovnih troškova.
Nastavak ubrzanja porezne administracije i smanjivanja vremena za ispunjavanje poreznih obrazaca.
Sprečavanje visoke inflacija kao poreza koji bi se prelio na cijene koje plaćaju građani. Podrška nastavku kontinuiteta neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB) u održavanju stabilnosti cijena i bankarskog sustava. Hrvatska bi do 2024. trebala uvesti euro.

Reforma tržišta rada i obrazovanja

Nastavak razvoja dualnog obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine kao u Njemačkoj i Austriji.
Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdrav život, financijsku pismenost i poduzetništvo – uz što više izbornih predmeta.
Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanje rezultata na PISA testovima kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova Europske unije.
Mogućnost uvođenja vaučera za odabira svih obrazovnih usluga po uzoru na Švedsku.
Jednostavnije radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Visina naknada nezaposlenima prilagođena troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali strogo pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Sprečavanje mobinga na radnom mjestu i zaštita osoba s posebnim potrebama. Nastavak aktivnih mjera poticanja prekvalificiranja nezaposlenih prema potrebama digitalnog tržišta.
Zakonita, održiva i talentirana imigracija koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i Europske unije.
Ukidanje zakonskih zabrana i ograničenja rada, uključujući rad trgovina nedjeljom, kao i činjenicu da je Hrvatska rijetka članica EU-a koja zabranjuje prostituciju.