Klub zastupnika HSLS-a i Nezavisne liste Sandre Švaljek razmotrio je poziv gradonačelnika da sudjeluje u radnoj skupini za izradu Plana gospodarenja otpadom, vodeći računa o trenutačnoj situaciji s gospodarenjem otpadom u Gradu Zagrebu i nužnosti izgradnje sustava koji će osigurati kvalitetu života građana.
Želimo poručiti da nije upitno da želimo i dalje sudjelovati u rješavanju problema koji u ovom trenutku smatramo prioritetnim zadatkom Gradske uprave, no ocjenjujemo da osnivanje ove radne skupine ne može riješiti taj problem pa u radu takve radne skupine nećemo sudjelovati.
Plan gospodarenja otpadom je iznimno važan dokument čija izrada zahtijeva dužnu pažnju. Treba mu pristupiti stručno i projektno, i ocjenjujemo da mi kao gradski zastupnici možemo samo dati smjernice kojih bi se trebao držati projektni tim koji ga izrađuje, i čiji je angažman odgovornost i zadaća gradonačelnika.
S obzirom na to da želimo kao i do sada biti konstruktivni i u interesu građana pridonijeti uspostavi suvremenog, cjelovitog i dugoročno održivog sustava gospodarenja otpadom, ovdje iznosimo naše viđenje Smjernica za izmjene Prijedloga gospodarenja otpadom:
1. Plan gospodarenja otpadom treba sadržajno obuhvatiti sve stavke kako je predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom;
2. Budući da se Odlukom Vlade Republike Hrvatske o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predviđa zajednička obrada miješanog komunalnog otpada Grada Zagreba i Zagrebačke županije, prijedlog je da se napravi zajednički PGO ili da se u sklopu PGO-a (u suradnji s Zagrebačkom županijom) definira zajednička provedba mjera u pogledu prikupljanja, obrade, zbrinjavanja i oporabe iskoristivih sastavnica komunalnog otpada;
3. Iz prethodno spomenutih mjera potrebno je definirati kapacitete zajedničke građevine za gospodarenje otpadom (sortirnice) te potencijalne tehnologije i prostorne zahtjeve;
4. Na području Grada Zagreba nužno je pojednostaviti predviđeni koncept prikupljanja te uvesti sustav „od vrata do vrata“ putem dvije posude, uz dogradnju zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, sabirnih mjesta i centara za ponovnu upotrebu otpada na temelju prethodno sačinjene analize kako je predložio Klub zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a;
5. Predlažemo da se umjesto Centra za gospodarenje otpadom „Zagreb“ na Resniku, razmotri izgradnja više sortirnica otpada, svaka sa dvije linije, jednom za dodatno sortiranje prethodno izdvojenog otpada, a drugom za miješani komunalni otpad;
6. Sortirnice otpada trebaju biti fleksibilna postrojenja posebno u dijelu sortiranja miješanog komunalnog otpada iz kojeg treba biti moguće proizvoditi sekundarne sirovine ili ako postoji tržište (i isplativije je) gorivo iz otpada (isključuje se gradnja energane ili postrojenja za termičku obradu otpada);
7. Predlažemo da lokacije sortirnica budu po obodu grada, moguće i na području Zagrebačke županije, uz vrednovanje potencijalnih lokacija prema odgovarajućim kriterijima;
8. Predlažemo reviziju Sporazuma o suradnji sa Zagrebačkom županijom na pripremi projekta „Centar za gospodarenje otpadom Zagreb“ te postizanje dogovora sa Zagrebačkom županijom o izgradnji barem jedne građevine za zbrinjavanje otpada na području Zagrebačke županije
9. Predlažemo da se umjesto lokacije „Obreščica“ za biološku obradu otpada razmotre sljedeća rješenja:
a)Predlažemo da se za obradu biootpada (odvojeno prikupljenog i izdvojenog na sortirnici –linija za miješani komunalni otpad) razmotri mogućnost biološke obrade u sklopu uređaja za digestiranje mulja iz pročišćavanja otpadnih voda pri čemu se dobiva bioplin kao alternativno gorivo koji služi za proizvodnju električne energije odnosno uz dodatno pročišćavanje kao biogrivo za vozila javnog gradskog prijevoza. Nastali ostatak zbrinuti zajedno s muljem tj. predati ga ovlaštenoj osobi za gospodarenje ovom vrstom otpada (razmotriti moguće opcije);
b)Ukoliko se digestijom ne može obraditi biootpad iz miješanog komunalnog otpada predlažemo da se postojeće kompostane kojima upravlja Zrinjevac nadograde u tehnološkom smislu kako bi iz „otvorenog“ tipa postale kompostane „zatvorenog„ tipa čime bi se na godišnjoj razini mogla udvostručiti količina biološki obrađenog otpada;
c)U osiguranju potrebnog kapaciteta kompostiranja (ako nije dovoljno a) i b) razmotriti po potrebi gradnju kompostane (manjeg kapaciteta) u suradnji sa Zagrebačkom županijom a temeljem vrednovanja više lokacija.
10. Predlažemo da se umjesto lokacije bivše cementare u Podsusedu kao lokacije za reciklažno dvorište za građevni otpad, po potrebi osuvremeni postojeća lokacija za prikupljanje, obradu i oporabu građevnog otpada na lokaciji odlagališta Jakuševec kojom upravljaju Zagrebačke ceste. Ova lokacija posjeduje dovoljno prostora i dvostruko veći kapacitet nego što je trenutačno potreban za obradu građevnog otpada;
11. U Plan gospodarenja otpadom potrebno je uključiti:
a)prijedlog rješenja za zbrinjavanje otpadnog mulja iz Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
b)prijedlog rješenja za postupanje s Jakuševcem nakon njegova zatvaranja
c)prijedlog načina praćenja kretanja troškova sakupljanja otpada za građane
12. U Planu je poseban naglasak potrebno staviti na uklanjanje otpadom onečišćenih mjesta, prije svega:
a)divljih odlagališta koja nastaju svakodnevno kao posljedica odlaganja glomaznog, građevnog, opasnog otpada i sl.
b)divljih odlagališta i šljunčara u zonama sanitarne zaštite zagrebačkih izvorišta (hitno)
c)odlagališta opasnog gudronskog otpada na lokaciji Savica-Šanci, uz definiranje ukupnih količina tako odloženog otpada, načina i plana sanacije i njihovog uklanjanja.
13. Definirati naplatu predanih količina otpada po masi, a ne volumenu, te propisati mjeru izmjene postojeće Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada;
14. Osigurati da se maksimalno 25% obrađene, inertne i neiskoristive frakcije miješanog komunalnog otpada do 2023. godine odlaže na odlagališta otpada, te u tom smislu umjesto izgradnje novog odlagališta otpada projicira vijek korištenja postojećeg odlagališta Jakuševec.
15. Ne čekajući odluku na nacionalnoj razini, propisati mjeru formiranja zagrebačke burze otpada tj. sekundarnih sirovina iz otpada;
16. Mjere u planu trebaju biti temeljitije definirane, a tamo gdje ne mogu biti definirane (npr. određivanje lokacija) jer ne postoje potrebne činjenice, propisati način kako osigurati potrebne podatke i informacije za provedbu planiranih aktivnosti;
17. Shodno promjeni koncepta koji se predlaže ovim smjernicama, sustav gospodarenja otpadom bi trebao koštati 40-50% manje u odnosu na koncept predložen u Prijedlogu Plana gospodarenja otpadom. Također bi u odnosu na predloženi koncept (tehnološki kompliciran, puno posuda, vozila, građevina…) i operativni troškovi sustava trebali biti manji, a time i računi građana. Obzirom na navedeno treba redefinirati rokove izgradnje sustava (sve može biti gotovo u konačnici tijekom 2020. godine) i financijska sredstva za njegovu realizaciju.
Smatramo da je pridržavanje ovih Smjernica neophodno da bi Plan gospodarenja otpadom bio prihvatljiv i da bi se mogao donijeti konsenzusom, što dokument takve vrste zaslužuje.
Napominjemo da smo tijekom cijelog ovoga mandata bili iznimno angažirani na uspostavi sustava gospodarenja otpadom, no da je do sada gradonačelnik naše prijedloge ignorirao, te da je predlagao i donosio odluke koje su, nažalost, u potpunosti suzile manevarski prostor za donošenje zadovoljavajućeg Plana gospodarenja otpadom:
– 26. 10. 2017. – donesen Zaključak o sklapanju Sporazuma o suradnji sa Zagrebačkom županijom na pripremi projekta „Centar za gospodarenje otpadom Zagreb“
– 30. 11. 2017. – donesene izmjene i dopune Odluke o donošenju Prostornog plana (koja određuje lokacije za građevine u Obreščici i Podsusedu unatoč tome što one nisu istražene niti su istražene moguće alternative)
– 30. 1. 2018. – donesena Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga
povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu
– do kraja siječnja 2018. izrađen Nacrt Prijedloga Plana gospodarenja otpadom i Strateška studija o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš
– 1. – 28. veljače 2018. provedena javna rasprava
Upozoravali smo kad je bilo vrijeme, sada su zadani već gotovo svi važni elementi Plana. Plan kakav je nemoguće je prihvatiti bez velikih izmjena.
Predlažemo da se problemu gospodarenja otpadom od sada na dalje pristupi s ozbiljno i odgovorno, i da se u interesu građana gradska uprava vrati nekoliko koraka unatrag i ponudi kvalitetno rješenje ovog problema.
