Nakon potresa, koji je znatno oštetio velik broj objekata u gradu, oštećeni stanovnici Zagreba, uz sve veće egzistencijalne probleme uzrokovane pandemijom koronavirusom, svakodnevno su sve više suočeni i sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom. Gradske službe i institucije protekla dva tjedna zakazale su i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme. Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga.

Pored još jednog novog zagrebačkog tigra od papira, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo.

Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i, kao najveći upravitelj, održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, što iznosi otprilike 85 % ukupnog fonda Grada Zagreba. Primarna djelatnost GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a. U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. godinu vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 % dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 % dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding.

S druge strane, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako.

Kroničan nedostatak financijskih sredstava kao i dugovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga zbog nerazumnog trošenja postavlja pitanje nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?

Kako bi se razjasnila ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana, ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži:

  • od Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva
  • od gradske uprave i Kriznog stožera civilne zaštite Grada Zagreba informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Gradu Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi dobivanja broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih  zgrada pokrenuto. Šira javnost i građani nisu upoznati  u cijelosti  sa razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu
Please follow and like us:
Follow by Email
LinkedIn
Share
Instagram