“I Sloboda medija i pristup informacijama predstavljaju stožerne institucije liberalnih demokracija. Što se tiče demokratske komponente, pristup informacijama ispunjava dvije ključne uloge nužne za funkcioniranje demokratskih procesa u svakom društvu: 1. jamstvo tzv. informirane odluke/odabira birača i 2. jamstvo nadzora birača nad radom njihovih izabranih predstavnika.”
” Slobodu medija često ugrožavaju interesne i lobističke skupine, koje djeluju uglavnom putem medijskih kuća u privatnom vlasništvu
ili skupine koje djeluju paradržavno putem tzv. duboke države u javnim medijskim servisima “
– Darko Klasić
Slobodu medija često ugrožavaju i interesne i lobističke skupine, koje djeluju uglavnom putem medijskih kuća u privatnom vlasništvu, ili skupine koje djeluju paradržavno putem tzv. duboke države u javnim servisima. Slučaj novinara Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a, svjedoči da su kafkanijanski procesi u Hrvatskoj još uvijek mogući. Prvenstveno jer Hrvoje Zovko predstavlja društvo koje štiti dignitet novinarstva i ne ustručava se javno o tome govoriti. Nažalost, u javnim medijskim servisima još se uvijek njeguje cenzura umjesto sloboda mišljenja i izražavanja misli. Stoga se zbog svoje neizmjerne vrijednosti za funkcioniranje demokracije i slobodno društvo sloboda medija ne smije degenerirati na razinu ideološkog instrumenta, što je u Hrvatskoj još uvijek čest slučaj.
Hrvatskim političarima zgodno je i ugodno odgovarati na pitanja koja se izravno ne tiču njih, jer slobodno novinarstvo političari u Hrvatskoj uglavnom podržavaju dok su u opoziciji. Političari većinu medije doživljavaju kao nužno zlo, a dio političara danas u komunikaciji sa biračima potpuno pokušava izbjeći medije korištenjem platformi koje im omogućuju da objavljuju upravo ono što žele bez posrednika koji bi mogli ukazati na problematičnost sadržaja. Na taj način govore izravno svojim biračima i to ono što oni žele čuti, neovisno o tome je li to istina. Politika većinom uopće ne razumiju javnu ulogu i važnost neovisnih i objektivnih medija u demokratskom društvu. Kao rezultat imamo ono što vidimo diljem svijeta jačanje različitih problematičnih političara i političkih pokreta kojima vrijednosti liberalne demokracije nisu od presudne važnosti. HSLS podržava pravo na pristup informacijama kao demokratsku tekovinu jer pravo svakog novinara i novinarke da postavljaju pitanja i inzistiraju na odgovorima dok je obaveza dužnosnika na njih odgovoriti , jer samo tako možemo štititi javni interes i paravo građana na pristup
informacijam.
“Model poslovanja “duboke države” je naći javno poduzeće ili “javni medijski” servis, stvoriti neformalo utjecajno društvo i preko njega, na mreži fiktivnih firmi i preplaćenih poslova parazitirati i pritom zarađivati. Janaf nije jedini slučaj. Postoje indicije da je takav primjer i HRT”
Saša Poljanec Borić
Što se tiče prava na pristup informacijama, u Izvješću o Provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019., koje je Saboru podnio povjerenik za informiranje 30. ožujka 2020., navedeno da je 2019. smanjen broj zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama jer se često utvrdilo da podneseni zahtjevi ne udovoljavaju formi propisanoj zakonom. To ukazuje na otežan pristup podacima javnog karaktera unatoč postojećem institucionalnom sredstvu i na još jednu praktičnu važnost HSLS-ova projekta transparentnosti u smislu jednostavne i neformalizirane dostupnosti javnih podataka najširem krugu korisnika.
Iz izvješća povjerenika za informiranje proizlazi da je Grad Zagreb među lošijim tijelima javne vlasti u pogledu primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Nažalost, još je gori slučaj kad je riječ o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, koji je svojevrsna nadogradnja demokratskih i institucionalnih standarda koji se tiču prava na pristup informacijama. Naime, Grad Zagreb nije uskladio svoje internetske stranice u propisanom roku, odnosno do 23. 9. 2020., čime je počinio prekršaj predviđen tim Zakonom, pa je HSLS podnio prijavu povjereniku za informiranje kako bi u skladu sa Zakonom proveo inspekcijski nadzor. Sasvim praktična posljedica činjenice da je gradska uprava prekršila spomenute odredbe Zakona jest da građani Grada Zagreba nemaju mogućnost propisanu Zakonom da obavijeste i traže povratne informacije o eventualnim neusklađenostima sadržaja gradskih internetskih stranica s propisanim zahtjevima u pogledu mogućnosti opažanja, operabilnosti, razumljivosti i stabilnosti objavljenog
sadržaja.
“I sloboda medija i pravo na pristup informacijama osnazuju civilno drustvo potičuči aktivno građanstvo, koje upotrebljava svoju moć kako bi očuvalo svoja prava i svoje slobode.”
Sandro Salopek
Često se propitkujemo o različitim perspektivama participacije građana u političkom životu, ali ovo su teme u kojima građani mogu aktivno sudjelovati. Upravo zato je HSLS odlučio na današnji Međunarodni dan prava na pristup informacijama pokrenuti akciju podizanja javne svijesti kako bi potaknuo građane da ostvaruju svoja zakonom priznata prava u pogledu pristupa informacijama i doprinesu jačanju svijesti da vlast nije sâma sebi svrha. Naime, HSLS smatra da će slobodu najbolje očuvati sâmi građani, pod uvjetom da za to imaju odgovarajuću moć.
I sloboda medija i pravo na pristup informacijama osnažuju civilno društvo i privatne organzacije potičući aktivno građanstvo koje upotrebljava svoju moć kako bi očuvalo svoja prava i svoje slobode. HSLS se uvijek dosad zalagao za one oblike moći koji njeguju slobodu umjesto da ju uništavaju i to nastavlja i dalje, zajedno s građanima, jer samo aktivno građanstvo koje je spremno participirati može osigurati otvoreno i slobodno društvo.
