Perfomansom na trgu Bana Josipa Jelačića mladi hrvatski liberali upozorili su da mladi danas nemaju posla, natječaji za nova radna mjesta se ne raspisuju, grupe koje pozivaju mlade da odu iz države su sve popularnije, teško je čak naći poslodavca kod kojeg bi volontirali do stručnog ispita, dok je i osoba koje su voljne platiti 1600kn za osobu s fakultetom sve manje.
Kap koja je prelila čašu su mladim liberalima su nedavne odluke Vlade RH i Sveučilišta u Zagrebu kojim su odlučili pojedinim studentima utrostručiti školarine, a za to su studentima dali punih desetak dana kako bi se pripremili za nove akademske i financijske izazove. Spomenuti porast cijena ECTS bodova nema podlogu u porastu kvalitete samog studija, povećanju plaća profesora kao ni u kapitalnim ulaganjima na fakultetu. Kao studenti, jednostavno odbijaju pokrivati rupe u proračunu zbog nesavjesnog ili nekvalitetnog vođenja istog od strane određenih dekana ili rektora, kao ni zbog politike štednje ove vlade koja je izabrana na temelju programa kojim su obećali nešto sasvim drugo. Također su naglasili kako je poruka ministara da ovim sustavom najbolji neće plaćati školarinu jednako promašena zbog upitnog postavljanja kriterija od 55 ECTS bodova za oslobođenje od plaćanja studija, što bi značilo da se vrijednim i redovitim smatraju samo najboljih 6-8% studenata koji u potpunosti izvrše svoje obveze. Ova odluka može dovesti do situacije gdje skoro sve osobe na određenim fakultetima poput Pravnog fakulteta moraju plaćati barem određeni dio školarine iako po uspjehu i ocjenama pripadaju u najboljih 10% studenata svoje generacije. Mora se naglasiti kako Mladi hrvatski liberali pozdravljaju odluku koja postavlja temelje da se u samom financiraju školovanja sudjeluje po meritokracijskom sustavu. Dok bi lošiji studenti svakako trebali sudjelovati u financiranju svojeg školovanja, tako bi i najbolji trebali biti oslobođeni, ali sudjelovanje studenata u opterećenjima i teretima mora biti jednaka. Za njih je neprihvatljivo da 30% studenata snosi punu cijenu školarina dok je svega 8% od nje oslobođena.
Na kraju su naglasili da su oni mladi koji ne želie napustiti državu u kojoj su odgajani i školovani, ali molie sve odgovorne da im pruže priliku kako bi radili i stvarali za ovu državu i kako bi barem budućim generacijama osigurali ono što se njima svakodnevno uskraćuje – Državu znanja, morala, solidarnosti, poštenja i rada.
