Piše Daniel Hinšt
Model novog javnog menadžmenta sadrži javne politike za tržišno usmjerene institucionalne reforme. Zemlje koje su primijenile ovaj model općenito su među prvih dvadeset na globalnim ljestvicama vezanima uz ljudski razvoj, ljudsku slobodu, ekonomsku slobodu, lakoću poslovanja, deregulaciju tržišta, konkurentnost, antikorupcijsku transparentnost i liberalnu demokraciju. Dok su nordijske zemlje uvele vanjsko ugovaranje usluga (outsourcing) i tržišno natjecanje unutar svojih sustava države blagostanja, a Njemačka se snažno usmjerila na privatizacije, anglosaksonske zemlje, a posebice Sjedinjene Države, ugovaraju čak i dijelove nacionalne sigurnosti s privatnim vojnim i obavještajnim pružateljima. Međutim, model novog javnog menadžmenta ne zanemaruje ulogu države, već potiče njezino smanjivanje i otvaranje za tržišno natjecanje, privatizaciju, deregulaciju i transparentnost. Dok je Novi javni menadžment uključiv prema zajednicama i tržištima, primjena ovog modela može poboljšati institucije i upravljanje stvaranjem pretežito horizontalnih struktura, koje osiguravaju veze među različitim dijelovima organizacije i koherentan okvir javnih politika. U konačnici, reforme javnog upravljanja ovise o kritičkom razmišljanju, temeljem multidisciplinarne ekspertize, koja doprinosi inovativnim i inkluzivnim institucijama usmjerenim na rješavanje problema, s dovoljnom razinom građanskih vrlina i društvenog povjerenja.
Cijeli članak možete pročitati na poveznici; Daniel Hinšt ; Centar za javne politike i ekonomske analize
