Dana, 30.11. 2012. godine, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Sindikata znanosti održan je prosvjedni skup mladih znanstvenika, koji je okupio preko 400 asistenata, znanstvenih novaka i njihovih mentora. Povod je bila sve teža situacija u kojoj se nalaze asisteni i znanstveni novaci čiji je nastavak znanstvene karijere zbog Vladinih mjera štednje i zabrane zapošljavanja upitan. Na skupu je jasno istaknuto da je politika finaciranja znanosti i visokog obrazovanja u 2012. godini i godinama koje slijede pogubna za razvoj ovih sustava kao i za razvoj hrvatskoj gospodarstva i društva u cjelini. Naime, po udjelu izdvajanja za obrazovanje Hrvatska je na 26. mjestu, po udjelu izdvajanja za znanost je na 21. mjestu, a po udjelu zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti je na 26. mjestu u Europi. Ova razina javnog finaciranja obrazovanja i znanosti odražava se i na udio zaposlenih s visokim obrazovanjem u ukupnom broju zaposlenih koji u Hrvatskoj iznosi samo 23 posto, dok u Sloveniji iznosi 26, u Mađarskoj 28, a u Latviji i Litvi 27 posto. U razvijenim europskim zemljama on je najviši u Norveškoj – 47 posto, Islandu i Luksemburgu 45, a u Danskoj 44 posto. Uz to postotak zaposlenih s visokom stručnom spremom u znanosti i razvoju u Hrvatskoj je samo 0,56 posto, u Sloveniji 1,24, a u Češkoj jedan posto. U razvijenim zemljama taj je postotak također značajno viši – u Luksemburgu 2,1 posto, Danskoj 1,8, a u Švedskoj 1,6 posto. Rezultati malih izdvajanja za obrazovanje i znanost odražavaju se i na broj aplikacija za patente u Europskom uredu za patente. Tako je 2009. Hrvatska imala 5,6 aplikacija na milijun stanovnika, što je čak manje nego 2002. (8,3). Slovenija je imala 15 puta više od nas – 82, Estonija 38, Češka 25,5, a Mađarska 20. S razvijenim zemljama bolje je da se uopće i ne uspoređujemo. Lihtenštajn je imao čak 1.280 aplikacija na milijun stanovnika, Švicarska 379, Švedska 306, a prosjek u EU je bio 108, dakle 20-ak puta više nego u RH!
Ovakva situacija odražava se i na globalnu konkurentnost Hrvatske, jer su u njoj jedan od značajnih čimbenika inovacije. Tako je Hrvatska između 144 zemlje svijeta pala na 81. mjesto, niže čak i od Crne Gore i Makedonije. Među prvih deset na ovoj listi dominiraju upravo europske zemlje koje najviše ulažu u znanost i obrazovanje poput Švicarske i Finske.
Ispred HSLS-a prosvjedu su prisustvovali politička tajnica HSLS-a Dorica Nikolić i član Središnjeg vijeća HSLS-a i predsjednik Savjeta za obrazovanje, znanost i šport GO Grada Zagreba HSLS-a, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.
