Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine u srijedu je odbio prijedlog Kluba gradskih zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija za preimenovanje Trga Nikole Zrinskog u Trg Nikole Šubića Zrinskog, dok je podržao da se javna površina u središtu Sesveta nazove Ulicom Ivana Grbavca, policajca koji je poginuo u sprječavanju pljačke Raiffeisen banke u Sesvetama.
Prijedlog za imenovanje javne površine u središtu Sesveta u Ulicu Ivana Grbavca, poginulog 24-godišnjeg policajca, uputio je gradski zastupnik HSLS-a Alen Ostojić.
Međutim, Odbor većinom glasova nije podržao prijedlog Kluba gradskih zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija za preimenovanje Trga Nikole Zrinskog u Trg Nikole Šubića Zrinskog, i njihov prijedlog neće biti upućen na dnevni red iduće sjednice Gradske skupštine. Za taj prijedlog bili su Alen Ostojić i HDZ-ov gradski zastupnik i predsjednik Odbora Ivan Ćelić. Suzdržani su bili SDP-ov zastupnik Željko Kvesić, HSU-ova Vesna Sudar koja je i potpredsjednica Gradske skupštine te Sunčana Rupnik Blažeković iz Bandićeve Liste. Ona je tražila da predlagatelj taj prijedlog povuče dok se ne razjasne neke povijesne nedoumice oko prezimena Šubić.
Ostojić je rekao kako je nevjerojatno da se katastarski i dalje vodi Trgom Nikole Šubića Zrinskog, dok su 2014., na samom trgu postavljene ploče na kojima piše Trg Nikole Zrinskog i na kojima stoji samo godina smrti ali ne i godina njegova rođenja jer se tri povjesničara nisu mogla dogovoriti o egzaktnoj godini rođenja. U osobnim dokumentima građana je Trg Nikole Šubića Zrinskoga, kao i u adresama institucija među kojima je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Ostojić ističe da bi tim preimenovanjem trošak bio isključivo u promijeni naziva na pločama.
“Želimo da se vidi kako su korijeni Nikole Zrinskoga bili Šubić. A Šubići sigurno nisu Mađari”, objasnila je politička tajnica HSLS-a Dorica Nikolić. “To je podatak, da je Nikola Šubić Zrinski hrvatski velikan i da je stajao na braniku Europe. I sada kada smo u EU, umjesto da se bavimo stvarima koje će nas razlikovati i pokazati koji je doprinos Hrvatske i njezinih velikana u stvaranju Europe, mi i sami zanemarujemo svoje velikane, njegujemo neke lažne velikane”, naglasila je Nikolić te dodala kako je žalosno da Zagreb nema spomenik Šubiću Zrinskom. Ostojić kaže kako je Sabor ovu godinu proglasio Godinom Nikole Šubića Zrinskog, pravi trenutak za preimenovanje trga. Riječ je o hrvatskom velikanu i nacionalnom junaku, ako se sagledava značaj Sigetske bitke prije 450 godina, istaknuo je.
Također je najavio kako će od gradonačelnika Milana Bandića tražiti pisano obrazloženje te situacije, dodavši kako vjeruje da će uspjeti u svom naumu za preimenovanje Trga Nikole Zrinskog u Trg Nikole Šubića Zrinskog.
Najavio je kako će Klub gradskih zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija na skupštinskoj sjednici uputiti prijedlog Bandiću da se u prijedlogu proračuna za 2017. osigura i dio sredstava za izgradnju spomenika hrvatskom velikanu Nikoli Šubiću Zrinskom na njegovom trgu, Zrinjevcu. Spomenik ili bista, prema njihovom prijedlogu bio bi na ‘cvjetnom otoku’, uz biste šest drugih hrvatskih velikana (Frana Krste Frankopana, Ivana Mažuranića, Andrije Medulića, Juraja Klovića, Nikole Jurišića i Ivana Kukuljevića) koje se već nalaze na trgu, a nasuprot Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koja, kako je istaknuto, podupire promjenu imena trga.
Zahtjev Kluba gradskih zastupnika HDZ–HSP AS-BUZ-a za promjenu naziva zagrebačkog Trga maršala Tita u Kazališni trg u srijedu nije prošao na matičnom skupštinskom Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova, pa zbog toga neće biti upućen na dnevni red iduće sjednice Gradske skupštine.
Za taj zahtjev glasovao je HDZ-ov predsjednik odbora Ivan Ćelić te HSLS-ov Alen Ostojić, SDP-ov gradski zastupnik Željko Kvesić i zastupnica HSU-a Vesna Sudar bili su protiv, dok je suzdržana bila Sunčana Rupnik Blažeković, zastupnica s Liste grupe birača nositelja Milana Bandića.
Nitko od gradskih zastupnika koji su prilikom glasovanja bili protiv ili suzdržani nisu se javili za riječ u raspravi. Za riječ se javio samo Ostojić, koji je podsjetio da je bivši čelnik HSLS-a Dražen Budiša inicijativu za preimenovanje trga pokrenuo još 1996., koja je prošla na odboru, ali nije došla na plenarnu skupštinsku sjednicu, a “zapisnik je netragom nestao”. Ostojić je istaknuo da se HSLS još davne 1998. godine jasno distancirao od svih oblika totalitarizma a ponajviše od dviju ideologija koje su obilježile 20-to stoljeće – fašizma i komunizma. Deklaracija HSLS-a o odmaku od totaltarizma donijeta je 11 godine prije Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, rekao je Ostojić.
