STAV SAVJETA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA, PRIRODE I ODRŽIVI RAZVOJ GO HSLS-a GRADA ZAGREBA
Dosadašnje političke garniture su slabo ili površno vodile računa da se problem gospodarenja otpadom riješi sukladno zakonskim propisima, planskim i strateškim dokumentima gospodarenja otpadom koje je Republika Hrvatska uskladila s pravnom stečevinom EU te implementirala u svoje nacionalno zakonodavstvo. Zbog toga, pristupom Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU postoji realna opasnost od plaćanja „kazni“ za nepoštovanje odredbi glede uspostave centara za gospodarenje otpadom do 2018. godine. Ove kazne se kreću do 60.000 EUR/dan. Također, realno je očekivati da će „država“ ovakve kazne naplatiti od jedinica lokalne samouprave odnosno uprave što bi za mnoge predstavljalo nepodnošljivi financijski teret uključujući i Grad Zagreb ako se ima u vidu njegovo trenutno financijsko stanje.
Kada je u pitanju odlagalište „Jakuševac“ sve se češće mogu čitati različiti „bombastični“ naslovi o odlagalištu kao „ekološkoj bombi“ i sl. Stvarnost je malo drugačija i odlagalište u najvećoj mogućoj mjeri radi sukladno propisima i sa visokim standardima sigurnosti. Odlagališni plin iz tijela odlagališta koji nastaje kao produkt raspada organske faze otpada se izvlači iz tijela odlagališta tzv. „aktivnim sustavom ekstrakcije“, te spaljuje na motorima za proizvodnju elek. energije ili izgara na bakljama u cilju termičke destrukcije metana kao stakleničkog plina. Zasigurno postoje manji problemi u radu odlagališta u pogledu emisija neugodnih mirisa koji opterećuju okolno stanovništvo. Međutim treba naglasiti i da su ti mirisi posljedica rada biokompostane koja je smještena uz istočni dio odlagališta, a manjim djelom su posljedica rada odlagališta. Kao što je i prethodno navedeno i rad ovog odlagališta je u funkciji prikupljanja političkih poena i obračuna na relaciji Gradonačelnik-Skupština. U vrijeme izdašnih ekoloških renti nije bilo prosvjeda od strane lokalnog stanovništva, da bi se problem aktualizirao unatrag nekoliko dana sprječavanjem pristupa odlagalištu. Istovremeno gradonačelnik obećava ispunjavanje zahtjeva građana Jakuševca među kojima su produžetak isplate eko-rente, legalizacija objekata i mogućnost držanja domaćih životinja, što treba odobriti i Gradska skupština za što nema zakonsku podlogu posebno kad je u pitanju eko renta. Odlagalište Jakuševac nije jedini problem u domeni gospodarenja otpadom već postoji i ozbiljni problem u predviđenom konceptu gospodarenja otpadom Grada.
Generalno su nedostaci predviđenog sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba sljedeći:
– Odlagalište Jakuševac nema uporabnu dozvolu, nema proveden postupak procjene utjecaja na okoliš, njegov rad nije usklađen sa dokumentima prostornog uređenja, prije odlaganja otpad se ne obrađuje, pa formalno pravno ne može biti u funkciji prihvata i trajnog odlaganja otpada;
– Nakon sanacije odlagališta Jakuševac ostalo je i dalje pitanje onečišćene podzemne vode ispod odlagališta Jakuševac koja je kontaminirana različitim organskim i anorganskim komponentama u vrijeme prije sanacije odlagališta, a koja prijete zagađenju vodonosnika koji prihranjuju vodocrcrpilišta Kosnica i Petruševec što nije samo ekološki već i javno zdravstveni problem;
– Ne postoji značajnija infrastruktura za većim izdvajanjem korisnih komponenti komunalnog otpada (papir, staklo, ambalaža, metali, biootpad) zbog čega veliki dio završava na odlagalištu;
– Ne postoji ozbiljnije promišljanje o načinima prihvata i zbrinjavanja opasnog otpada koji se nakon zatvaranja postrojenja PUTO izvozi, ali veći dio nije kontroliran i nepoznata je njegova konačna sudbina (iako je pitanje gospodarenja opasnim otpadom u nadležnosti države, Grad Zagreb zbog količine ove vrste otpada mora biti jako zainteresiran za njegovo rješavanje);
– Postrojenje za termičku obradu otpada predviđa i spaljivanje muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda što je tehnološki neracionalno rješenje koje značajno povećava kapacitet termičke obrade, a postoje bolja rješenja za njegovo zbrinjavanje (korištenje u ciglanama ili obrada na postrojenjima mehaničko-biološke obrade (MBO) pri čemu se može proizvoditi bioplin). Postrojenje za termičku obradu otpada predviđa i spaljivanje neselektiranog komunalnog otpada što također doprinosi povećanju kapaciteta PTOO, a racionalnije i ekološki prihvatljivije bi bilo razmotriti mogućnost spaljivanja samo gorivog djela komunalnog otpada. Tako bi se organski dio otpada mogao prevesti u kompost uz proizvodnju bioplina a dobar dio otpada bi se mogao reciklirati i materijalno oporabiti;
– Nije riješeno pitanje odlaganja šljake iz PTOO, pogotovo činjenicom da je 2010. godine raskinut Ugovor sa Zagrebačkom županijom da se ova šljaka trajno odlaže u na njihovom području;
– Koncept PTOO u Resniku je doveden u pitanje iz raznih razloga po raznim osnovama: u tijeku je spor pred Upravnim sudom za loakciju Resnik; lokacija i PTOO su naišli na veliki otpor stanovništva; tehnologija obrade sa dvije linije jedna za komunalni, a druga za mulj iz CUPOVGZ su neoptimalne i povećavaju kapacitet termičke obrade;
– Ne postoji plan gospodarenja otpadom do 2015. na osnovu koje bi bila određena struktura sustava gospodarenja otpadom i pripadajuće lokacije s jasnom organizacijom i izvorom financiranja vodeći računa o koristi građana Grada Zagreba;
– Prema Planu gospodarenja otpadom do 2009. godine do uspostave cjelovitog sustava predviđa se korištenje odlagalište „Jakuševec-Prudinec“, kao svojevrsnog Centra za gospodarenje otpadom na kojem bi se osim kazete za azbest obavljalo sortiranje i predobrada glomaznog otpada, sortiranje izdvojenih komponenti otpada, posebna kazeta za pepeo/šljaku iz planirane energane na otpad, biološka obrada organskog dijela otpada, planirka za zemljani iskop i dogradnja prostora za obradu građevinskog otpada što nije dugoročno rješenje, nije prihvatljivo zbog utjecaja na vodonosnik i nije u skladu s PPUG Zagreba.
– Ne postoji lokacija za CGO u kojem bi se gospodarilo proizvodnim otpadom, otpadom sličnom komunalnom otpadu i građevinskim otpadom;
Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba i šireg zagrebačkog prstena, Savjet za zaštitu okoliša, prirode i održivog razvoja GO HSLS-a Grada Zagreba je na svojoj drugoj tematskoj sjednici vezanoj uz uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba donio sljedeće zaključke:
a) Problem gospodarenja otpadom Grada Zagreba i Zagrebačke županije treba nastojati objediniti u jedan cjeloviti sustav jer sve ostalo predstavlja tehničko upitno i ekonomski neracionalno rješenje;
b) Omogućiti formalno-pravno odlaganje otpada u sklopu odlagališta „Jakuševac“ do popunjena njegovog korisnog kapaciteta bez mogućnosti daljnjeg korištenja (cca do 2017/2018 god.) te ga nakon toga sukladno PPUG Zagreba prenamijeniti u prostor za visoki urbani standard te zonu rekreacije i zelenila;
c) Započeti sa projektom sanacije podzemnih voda ispod odlagališta Jakuševac po završetku njegovog korištenja i cjelokupnim projektom zaštite vodonosnika pitke vode na cijelom području Grada Zagreba;
d) Treba zadužiti jednu od postojećih firmi iz ZG Holdinga ili osnovati novu firmu sa jedinim zaduženjem za osmišljavanje, provedbu i vođenje budućeg sustava gospodarenja otpadom. U domeni firme treba biti i vođenje izrade dokumentacije, ishođenje dozvola te izrada aplikacija za novčana sredstava iz pristupnih fondova EU za financiranje cijelog projekta;
e) Treba započeti sa dograđivanjem infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada (papir, staklo, ambalaža, metali, biootpad) dogradnjom reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i uvođenjem principa druge i treće posude (npr. za papir i biootpad);
f) Predlaže se vraćanje lokacije Centra za gospodarenje otpadom (CGO) sa svim sadržajima u Dumovečkom Lugu u Prostorni Plan Uređenja Grada Zagreba i lokacije Novačica u Sesvetama za oporabu mulja i šljake;
g) Predlaže se vrednovanje Energane na otpad odnosno Postrojenja za termičku obradu otpada na ranije razmatranoj lokaciji na Žitnjaku uz TE-TO Zagreb gdje je osiguran plasman toplinske i električne energije i za koju je Grad Zagreb već otkupio dio zemljišta (cca 4 ha) i vraćanje lokacije u Prostorni Plan Uređenja Grada Zagreba;
h) Predlaže se također vrednovanje i novelacija dokumentacije Energane na otpad odnosno Postrojenja za termičku obradu otpada na ranije razmatranoj lokaciji u Resniku uz CUPOVGZ (u sklopu Studije izvodivosti koja će se trebati napraviti) kao alternativna lokacija,
i) Potrebno je da Grad Zagreb i HEP (i drugi zainteresirani partneri) pristupe pregovorima o zajedničkoj gradnji PTOO (slično kao i hidroelektrane na savi) jer su to strateški i od osobitog interesa za državu projekti;
j) Otpadni kanalizacijski mulj i mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne obrađivati putem termičke obrade (cca 110.000 t/god). Mulj iz uređaja za uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba obraditi na jedan od mogućih načina kao što je mehaničko-biološka obrada pri čemu je moguće dobivanje bioplina kao obnovljivog izvora energije. Također moguće je korištenje istog kao sekundarna sirovina u opekarskoj i ciglarskoj industriji, u proizvodnji betonskih elemenata, odnosno u poljoprivredi i u šumarstvu kao poboljšivač tla.
k) Uvođenjem većeg stupnja odvajanja korisnih komponenti komunalnog otpada te obradom biootpada i otpadnog mulja iz CUPOVZG u sklopu MBO-o postrojenja se smanjuje ili oslobađa dodatni kapacitet postrojenja za termičku obradu otpada. Shodno tome treba ostaviti otvorenu mogućnost kao jedno od varijantnih rješenja uključivanja susjednih županija tj. obrade njihovog gorivog dijela otpada na PTOO-u čime bi se stvorila dodatna energija bez opterećivanja sustava pročišćavanja dimnih plinova, a ostvario bi se prihod iz naknade koji može biti značajan za redukciju investicijskih troškova;
l) Šljaku iz PTOO (odnosno ENO) Grad Zagreb može riješiti sam na lokaciji Novačica (lokacija glinokopa) tehnologijom oporabe u ciglarskim blokovima ili drugom odgovarajućom tehnologijom. Ova lokacija je nizvodno od zagrebačkih vodocrpilišta i idealna je za gospodarenjem otpadnom šljakom te građevinskim otpadom koji se nakon obrade može ponovno upotrijebiti u graditeljstvu. Također građevinski otpad bi se mogao zbrinuti za sanaciju klizišta „Kostenjak“;
m) Predlaže se i lokacija za obradu i oporabu opasnog otpada Grada Zagreba uz agroproteinku-„Almerija“ ili u dogovoru sa susjednim županijama;
Za izgradnju predviđenih tehničko-tehnoloških cjelina budućeg sustava gospodarenja otpadom potrebno je izraditi odgovarajuću projektno-tehničku dokumentaciju. Potrebno je prvo izraditi studiju izvodivosti sa detaljnom analizom koristi i troškova. Na temelju cost&benefit analize bi trebalo jasno definirati lokacije, koncept i tehnologiju postrojenja termičke obrade i mehaničko-biološke obrade, kapacitet, sadržaje, kogeneraciju, cijene obrade i zbrinjavanja otpada itd.
Treba izbjeći loša iskustva davanja koncesije radi „složene tehnologije“ (CUPOVGZ). Također projekt treba kandidirati osim u hrvatskim fondovima i za EU fondove jer se koriste obnovljivi izvori energije za koje postoje i bespovratna sredstva.
Radi ubrzanja cijelog projekta predlaže se izrada dokumentacije po principu FIDIC „Žuta knjiga“. U sklopu pripreme projekta treba razmotriti sva varijantna rješenja, te ih vrednovati u sklopu procjene utjecaja na okoliš uz sudjelovanje zainteresirane javnosti kako bi se u što većoj mjeri otklonio NIMBY sindrom.
Mirko Budiša, dipl.ing. kem.tehn.
Predsjednik savjeta za zaštitu okoliša, prirode i održivi razvoj GO HSLS-a Grada Zagreba
