Piše Darko Klasić
IT industrija je jedina djelatnost uz građevinski sektor koja je u globalnoj ekonomskoj krizi uzrokovanoj covidom u Hrvatskoj stvarala radna mjesta.
Informacijske tehnologije godinama pokazuju snažan trend rasta i otpornost, unatoč krizama koje su pogađale druge grane gospodarstva. Sve promjene u gospodarstvu i društvu s kojima smo se suočili tijekom 2020. godine potvrdile su kako je Informacijska tehnologija ključna industrija današnjice.
– 27 milijardi kuna ukupnog prihoda ostvarila je hrvatska IT industrija u 2019. godini,
– broj zaposlenih u IT industriji u 2019. prešao je 33.000,
– u 2019. broj IT tvrtki u Hrvatskoj dosegao je 5.718 što je 4,2 posto od ukupnog broja tvrtki u Hrvatskoj
– izvoz Hrvatske IT industrije u 2019. godini premašio je osam milijardi kuna i predstavljao je 5,3 posto ukupnog izvoza zemlje
– Prosječna mjesečna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2019. iznosila je 8.631 kunu i bila je 48 posto viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu zemlje
U svakom slučaju s obzirom na fiskalnu situaciju u Hrvatskoj , kao smjer razvoja trebalo bi se kopirati tkz. irski model kao poželjan koji privlači strane investicije svojim poreznim prednostima od kojih je najvažnija prednost irskog sustava poreza na dobit od 12,5 % te umanjenje osnovice za 25 % troškova uloženih u istraživanje i razvoj te široka mreža međudržavnih potpisanih ugovora protiv dvostrukog oporezivanja. Danas je Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u podružnicama američkih IT tvrtki. Koliko ozbiljno drugi shvaćaju konkurentnost svoje države najbolji je primjer prijedlog Velike Britanije koja je na prijedlog jedinstvene stopa poreza na digitalne usluge od 3% na području EU , najavila uvođenje stope poreza na digitalne usluge od 2% na području Ujedinjenog Kraljevstva. Smatram da ovaj prijedlog uvođenja poreza na digitalne usluge zaustavlja razvoj Hrvatske IT industrije kao što i našoj državi značajno umanjuje konkurentnost u privlačenju stranih investicija u našu IT industriju.
Digitalna ekonomija je za sada kod nas prepoznata kao važan izvor rasta i radnih mjesta , posebice s obzirom na korištenje visoke razine istraživanja, inovacija i kvalificirane radne snage . Regulatorne promjene za ovaj sektor zato moraju biti pažljivo osmišljene i poštivati načelo proporcionalnosti, kako bi osigurale njegov razvoj i ostvarivanje punog potencijala unutar Hrvatske te realizirale željeni rast stopa zapošljavanja te dovođenja visokotehnološke i profitabilne industrije u našu zemlju.
Porezna politika se treba usredotočiti na pružanje podrške rastu digitalnog sektora unutar jedinstvenog tržišta. Uz to, bitno je i poticanje povoljnog okruženja za poslovanje kroz uklanjanje raznih regulatornih prepreka koje bi mogle obeshrabriti investicije i razvoj ove tkz. zelene industrije koju većina stranaka i u okviru ovih aktualnih izbora zagovara kao poželjnu .
S druge strane, digitalni sektor mora pravično pridonijeti javnim financijama ali treba predložiti uravnoteženu i poticajnu poreznu politiku.
Please follow and like us:
