Savjet za zaštitu okoliša, prirode i održivog razvoja GO HSLS-a Grada Zagreba je razmotrio nacrt novog Zakon o otpadu (u daljnjem tekstu Zakona) te ga smatra potrebnim ali nedovoljnim iskorakom u provedbi suvremenog gospodarenja otpadom. Savjet ističe cijeli niz primjedbi po pojedinim predloženim točkama Zakona, te ih je radi lakšeg razmatranja objedinio u generalne nedostatke kako slijedi:
– Način vođenja javne rasprave koji podrazumijeva stavljanje nacrta prijedloga zakona na web stranice Ministarstva bez organiziranja javnih tribina/okruglih stolova je nedostatan. Smatramo da bi takvim načinom vođenja javne rasprave, stavovi/primjedbe/prijedlozi na nacrt prijedloga Zakona bili konkretniji i jasnije izraženi u konstruktivnoj kritičkoj raspravi. Stoga se zalažemo da se produži javna rasprava i organizira na predloženi način;
– Suštinsko je pitanje dali je donošenja novog Zakona i nove Strategije bilo nužno, ili je bilo moguće postojeći Zakon i Strategiju nadopuniti u smislu usklađivanja sa EU propisima te sa novim činjenicama i okolnostima.
– Mišljenja smo da bi opasni otpad trebalo izdvojiti u zaseban Zakon i zaseban strateški okvir kojim bi se definirao nadzor, postupanje i zbrinjavanje te uspostavili kontrolni i ostali mehanizmi nadzora ovog toka otpada;
– Neki dijelovi Zakona su nerazumljivi (npr. točka „Nusproizvodi“);
– Definicije u Uvodu nisu potpune (opasni otpad, neopasan otpada, posebne kategorije otpada) neke su djelomično nejasne (nasipavanje otpada) a neki pojmovi i nedostaju (npr. posebna kategorija otpada, onečišćivač…), a neki su i kontradiktorni (npr. zabranjuje se uvoz otpada za zbrinjavanje ali se dozvoljava uvoz za materijalnu i energetsku oporabu…..);
– Nasipavanje (odgovarajućeg) otpada u obliku predložene definicije znači i mogućnost pretvaranje više lokacija u odlagališta otpada;
– Zakon je dijelom prepisana „Waste direktiva“ sa nedovoljnim uvažavanjem nacionalnih specifičnosti i mogućnostima Republike Hrvatske;
– Postavljeni rokovi su gotovo neprovedivi u dijelu primarne reciklaže, npr. izdvajanja biorazgradljivog otpada (25 % biorazgradljivog otpada na razini RH već 2013 treba odvojeno prikupiti kako ne bi bio odložen na odlagalište). Za navedeno treba osmisliti i provesti „hitne mjere“;
– Samo nerazumijevanje pojedinih dijelova zakona je posljedica i „prijevoda“ zbog čega će se neke odredbe možda vrlo brzo nakon usvajanja zakona trebati mijenjati. Nejasno je npr. da treba odvojiti 50% papira, plastike, stakla, metala u odnosu na cjelokupnu masu otpada. Da li se misli na ukupnu količinu miješanog komunalnog otpada ili ukupno na ove 4 komponente otpada? Problem je što u većini slučajeva ove 4 komponente ne čine 50% ukupne količine komunalnog otpada;
– Treba nedvosmisleno navesti i zakonski povezati i objediniti postupak sanacije odlagališta i izgradnju CGO-a;
– Kontrolni mehanizmi kod zbrinjavanja otpada (npr. spaljivanje i suspaljivanje otpada) su nedovoljni i po prijedlogu zakona čini se kako će se moći izdati brojne dozvole za postrojenja posebno za suspaljivanje otpada;
– Posebne kategorije otpada ne razlikuju se kao posebne kategorije opasnog otpada i posebne kategorije neopasnog otpada;
– Nije jasno definirano kako će se izraditi karta otpada, koji kriteriji će biti mjerodavni za njenu izradu, itd;
– U Zakonu se nijednom riječju ne navodi edukacija niti potreba za edukacijom kao preduvjetom uspješne implementacije cjelovitih sustava gospodarenja otpadom te ostvarivanja kvantitativnih ciljeva u izdvajanju korisnih komponenti komunalnog otpada.
Predlažemo MZOIP-u da se još jednom kritički osvrne na prijedlog Zakona prije njegovog usvajanja te da u obzir uzme gore navedene primjedbe kako bi isti bio cjelovitiji i razumljiviji. Jasne i nedvosmislene odredbe i kriteriji učiniti će ga lakše primjenjivim u praksi, a sve u cilju smanjenja količina i opterećenja okoliša otpadom,zaštite prirode, prostora i zdravlja ljudi
