Hano Uzeirbegović je ispred Savjeta za obrazovanje HSLS-a grada Zagreba predložio gradskom uredu za obrazovanje i sport da od nadležnog ministarstva zatraži otkazivanje mature za ovu školsku godinu te da se učenici koji  žele upisati fakultet ove godine iznimno testiraju u okviru prijamnih ispita na fakultetima tijekom rujna.

Nekoliko je razloga za ovaj prijedlog. Kao prvo, valja istaknuti da do sredine  travnja nisu definirani termini za polaganje državne mature. Tijekom tog razdoblja učenici nisu  mogli pohađali dodatne pripreme za predmete za koje nisu bili sigurni trebaju li se i na koji način pripremati za ispit.  Naš je zaključak da se učenici neće adekvatno pripremiti za polaganje ispita te da će rezultati državne mature biti najlošiji do sada. Ministrica Divjak objavila je tek 21. travnja da će se matura ipak održati, i to od 8. do 29. lipnja. To je prema mišljenju HSLS-ova gradskog odbora za obrazovanja prekratak rok za adekvatnu pripremu državne mature.  Učenicima je preostalo svega 30 radnih dana odnosno sedam tjedana za pripremu državne mature.  Valja uzeti u obzir i da će u tom razdoblju učenici morati internetskim putem osigurati sve svoje ocjene iz predmeta. Osim toga, državna matura gubi smisao jer se njome prema riječima ministrice neće obuhvatiti dijelovi koje su učenici trebali svladati tijekom ožujka i travnja. Tomu treba dodati i učenike strukovnih škola, koji ove školske god moraju polagati završne ispite i završne radnje pomoću internetskih aplikacija, što ih stavlja u nepovoljniji položaj.

 Drugi veliki problem koji govori u prilog otkazivanju državne mature jest veliki potres koji je zadesio Zagreb 22. ožujka, a u kojemu je stradalo 15 zagrebačkih srednjih škola, od kojih je 5 neupotrebljivo. Postavlja se pitanje kako i gdje će ti učenici polagati ispite. Mogu li ministarstvo i osnivač osigurati pravodobnu sanaciju oštećenih škola? Jesu li se učenici uspjeli oporaviti od te velike nepogode (neki učenici ostali su bez svojih domova te su smještaj pronašli kod rodbine ili u studenskom domu)? Mogu li oni u ovakvoj situaciji biti dovoljno koncentrirani na pripreme i na ispit. 60 % učenika je prema mišljenju Zrinke Ristić Dedić, bivše članice Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, pod stresom zbog čitave situacije ( štrajk, COVID-19, potres, završetak školske godine, matura). Željeli bismo istaknuti da se do sada ni jedna generacija nije našla u ovakvim uvjetima polaganja mature.  Naime, umjesto da svoje zadnje dane srednjoškolskog obrazovanja provode sa svojim kolegama, učenici su zatvoreni u svoja četiri zida, ne mogu se dodatno pripremati, sve se izvodi pomoću interneta i videolekcija, zbog čega je izgubljen socijalni kontakt koji su učenici dosad imali.  Primjetno je povećanje depresije kod odraslih osoba, pa se postavlja pitanje kako trenutačne okolnosti utječu na srednjoškolce. Kao još jedan u nizu argumenata spomenuli bismo i preopterećenost učenika. Učenici završnih razreda dobivaju prevelik broj radnih zadataka koje moraju rješavati u zadanom roku, što im otežava pripreme za državnu maturu. Nastavnici srednjih škola pokušavaju pratiti vlastiti plan i program, što dovodi do toga da učenicima zadaju velike količine zadataka. Učenicima za svladavanje tog sadržaja treba dvostruko više vremena u usporedbi s klasičnom nastavom. Zbog svega toga učenici su preopterećeni te se ne stignu adekvatno pripremiti za državnu maturu.

K svemu tomu treba dodati i štrajk, zbog kojeg su ove školske godine učenici već izgubili 33 radna dana, koje su trebali nadoknaditi tijekom drugog polugodišta.

Konačno, mogli bismo se ugledati na određene naprednije europske zemlje ( Francuska, Nizozemska, Velika Britanija)  koje su već odlučile otkazati državnu maturu ove školske godine.

Zaključno, učenici su dosad izgubili otprilike 65 radnih dana i neće se moći adekvatno pripremiti za polaganje državne mature. Stoga smatramo da bi ovu školsku godinu trebalo završiti bez dodatnog stresa za učenike te se bolje usmjeriti na predstojeće izazove.