Nakon potresa 22. ožujka koji je pogodio Zagreb znatno je oštećen velik broj objekata u gradu, a u čijoj sanacije je tijekom ljetnih mjeseci napravljeno ništa ili vrlo malo. Novi potresi koji su se 28. i 29. 12. 2020. dogodili u Petrinji indirektno su pogodili i Zagreb te ponovno razotkrili svu nesposobnost Gradske uprave, da se bori s ozbiljnim katastrofama koje se mogu dogoditi uvijek i svugdje a za koju velegrad kakav je Zagreb mora biti spreman . Saniranje posljedica uglavnom je prepušten samoorganiziranju građana. Kako bi ukazali i da vrijeme za obnovu grada Zagreba ističe organizirali smo tiskovnu konferenciju sa ovom temom simbolično u 5 do 12 sati.
O tome najbolje svjedoči zgrada u Petrinjskoj ulici, na križanju s Đorđićevom. Ona je samo jedan od primjera nebrige, a zgrada u takvom stanju ima i velik broj u drugim dijelovima Zagreba, a pogotovo u rubnim dijelovima, bližim epicentru potresa. Dok se u centru grada Petrinje, po kojem ova ulica nosi ime, oko mjesec dana nakon potresa već počelo s uklanjanjem zgrada opasnih po život i zdravlje, ovdje to nije slučaj. Zašto? Zato jer se u Petrinji netko za to, hvala mu, pobrinuo, a u Zagrebu nije.
Ograda, kojom je zatvoren prostor oko zgrade i ulaz u Đorđićevu ulicu i traka na kojoj piše: „Ured za hitne situacije“ nisu nikakva zaštita od samourušavanja zgrade, nego dodatna opasnost. Rušenje zgrade na ogradu moglo bi izazvati dodatne štete. U neposrednoj blizini je dječji vrtić, frizerski salon, dućan s voćem i povrćem, kozmetički salon, kemijska čistionica. Osim opasnosti od štete i ozljeda, tim malim poduzetnicima je i osjetno pao promet zbog navedene opasnosti i otežanog pristupa njihovim prostorima. Dovoljno govori činjenica da su dva od navedenih prostora i zatvorena.
Budući da se u Đorđićevu ulicu ne može skrenuti zbog ograde, njeni stanovnici autima ulaze u suprotnom smjeru iz Palmotićeve. Đorđićeva je izrazito pogođena potresom, u svakoj zgradi se odvijaju radovi, pa tu ulaze kombiji i kamioni tvrtki izvođača. I kamion Čistoće mora prilaziti na taj način! Sve to stvara i prometnu opasnosti, jer se svi kreću u svim smjerovima.
Osnove za donošenje Rješenja o uklanjanju ove građevine navedene su u Zakonu o gradnji (članak 153. stavak 2.), te Zakonu o građevinskoj inspekciji (članak 27., a posebno članak 51. koji određuje mjere koje može provesti komunalni redar), ali i u Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i Zakonu o obveznim odnosima.
Svjedoci smo događaja da je ovaj tjedan u Petrinji rušena armiranobetonska zgrada Petrinjke, a ovdje u Đorđićevoj 11 mjeseci nije srušena kuća koja ugrožava cijeli kvart. Ovo je tragičan primjer konfuzije naših institucija koje ne razlikuju bitno od nebitnog i prioritete i koje se međusobno ne kooridiniraju iako djeluju na temelju gotovo iste zakonske podloge. Možemo reći da je potres u Zagrebu srušio kuću da će institucije uništiti četvrt. Nitko u ovoj četvrti ne može raditi zbog nesigurnosti koju proizvodi ova ruševina.
Treba li još netko poginuti, i to mjesecima nakon potresa, ili će gradska vlast napokon obaviti svoju dužnost?
