Zastupnik HSLS-a u Hrvatskom Saboru Darko Klasić zatražio je s obzirom na veličinu sredstava iz javnih izvora na nacionalnoj i lokalnoj razini izdvojenih za rad udruga hitnu uspostavu učinkovitog nadzora njihovog rada. Time bi se osigurao rad onih dijelova civilnog društva koje doprinose općem boljitku društva a koje su nužne za funkcioniranje modernih demokracija . Pritom je istaknuo da su udruge najbrojnije organizacije civilnog društva koje trebaju imati važnu društvenu ulogu bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.
Trenutačno je Hrvatskoj registrirano preko 60.000 udruga , a financiraju se mahom iz državnog proračuna. Dok nam tvrtke propadaju broj stanovnika neminovno pada, broj udruga raste, a posebnu kontrolu evidencije o djelatnostima udruga nitko ne vodi. Naime, Pravilnikom je propisano da se udruge samostalno razvrstavaju u registru udruga u jednom ili više područja djelovanja.
Financiranje udruga je meta čestih kritika u javnosti, a jedan od glavnih razloga kritika je što se većina njih samo oslanja na sredstva iz državnog proračuna, a često se znaju i financirati na netransparentan način. Izvješća pokazuju kako je samo u 2016. godini za programe i projekte organizacija civilnoga društva ukupno iz svih javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama dodijeljeno više od 1.740.000.000,00 kuna.
Potrebno je osobito naglasiti kako su ovime obuhvaćane sve udruge, a to su primjerice i Dinamo ili HAK , što su definitivno primjeri koje ne bi “na prvu” svrstali među civilno društvo, ali njihovi ustrojstveni oblici jesu “udruge”.
Naime, osnovna razlika, u ovom kontekstu, između tvrtki i udruga je vlasništvo i dobit. Tvrtke su po tom pitanju više manje transparentne i zna se tko donosi odluke – onaj tko ima najveći vlasnički udio. Kod udruga je to kompliciranije, jer svaka udruga, uglavnom, uređuje proces donošenje odluka svojim statutom. Najčešće su to članovi na skupštini, a ponekad i upravljački odbori što sve svodi na igre moći kada je potrebno upravljati udrugom.
S prihodom većim od 1,1 milijarde kune prihoda od prodaje roba i pružanja usluga u 2016. godini, jedan dio sektora udruga uzeo je dio na tržištu koje bi možda uprihodio privatni sektor čime stvara nelegalna i netransparentna konkurencija tvrtkama .
Kako bi se to izbjeglo nužna je transformacija takvih udruga u ustanove , čime se tim udrugama ne bi oduzelo a podaci bi bili mnogo jednostavniji i transparentniji.
Sa druge strane najveći broj udruga uprihodi do 50.000,00kn godišnje, a većina organizacija udruga odnosno 63 posto nema niti jednog zaposlenog dok 69% posto njih nema niti jednoga volontera,
