18. ožujka 2017. održana je konferencija za novinare Alena Ostojića, gradskog zastupnika HSLS-a, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, preko puta Ministarstva vanjskih poslova. U Zagrebu bilježimo znatan porast broja registriranih (čipiranih) pasa. U samo pet godina njihov broj se povećao za 12991 pasa, i sada ih u gradu živi 53491. Psi dnevno učine više od 5 tona izmeta, odnosno 35 tona tjedno. Procjene kažu da 50 posto tog izmeta vlasnici pasa ne počiste za svojim psom. Istovremeno, broj postavljenih, zastarjelih košarica za pseći izmet, koje se prazne jednom tjedno, godinama ostaju na istom broju, oko 250. Na jednu košaricu dolazi 214 pasa. Neke gradske četvrti čak ih niti ne posjeduju ili maju mali broj. Znači li to da u tim gradskim četvrtima nema pasa?
„U Zagrebu nemamo problem sa psima lutalicama. To znači da problem psećeg izmeta na zagrebačkim ulicama i ostalim javnim površinama nije pseći problem, već je problem neodgovornih vlasnika pasa. Naspram neodgovornih vlasnika pasa komunalni redari potpuno su neučinkoviti i nemoćni. Istovremeno, proračunska sredstva za skupljanje i zbrinjavanje psećeg izmeta u stalnom su padu. U 2014. godini iznosila su 600.000 kuna, dok za 2017. godinu iznose samo 100.000 kuna“, rekao je Ostojić.
Zagrebački HSLS protivi se ideji gradonačelnika o uvođenju psećeg DNK registra, jer bi za njegovu uspostavu iz Proračuna Grada Zagreba trebalo izdvojiti više od 20 milijuna kuna, što smatramo neopravdanim. Čak niti najbogatiji grad na svijetu New York koji ima 77 milijardi dolara proračun i više od 600.000 registriranih pasa nema pseći DNK registar.
Zagrebu je nužno potrebna proširena politika upravljanja otpadom koja bi morala sadržavati:
- Dovoljan broj košarica za pseći izmet postavljenih u svim gradskim četvrtima, koje se prazne češće od jednog puta tjedno, kao što je to sad slučaj.
- Pilot projekta tzv. pametnih košarica za pseći izmet u gradskoj četvrti s najvećim brojem registriranih pasa. Korištenjem pametnih košarica, vlasnici dobrovoljno registriranih pasa na zagrebačkoj Dog ID kartici skupljali bi nagradne bodove, koje bi svakih šest mjeseci mogli zamijeniti za besplatne veterinarske usluge, pseću hranu, šišanje u salonu za pse i slično.
- Pokretanje gradske javne kampanje „Moj pas – Moja odgovornost“, kojom bi se utjecalo na podizanje svijesti o štetnosti psećeg izmeta ulicama, parkovima, dječjim igralištima i dr. po zdravlje ljudi prije svega najmlađih sugrađana,
Iniciranje promjene Zakona o komunalnom redarstvu kojom bi komunalni redari stekli učinkovite ovlasti koje bi im omogućile efikasnije sankcioniranje vlasnika pasa koji ne počiste izmet za svojim psom.
