Piše Sandro Salopek
Posljednje medijske objave o nezakonitom postupanju pojedinih policijskih službenika prema izbjeglicama na graničnim područjima pokazale su nesvakidašnje oprimjerenje stajališta da se prava utvrđena međunarodnim i nacionalnim propisima mogu i trebaju kršiti. To što se u ovom slučaju ta prava odnose na manjinsku skupinu, izbjeglice, kao i to što takva stajališta dijele određeni politički predstavnici, policijski službenici i dio javnosti osobito je važan razlog zbog kojega trebamo tražiti dodatni angažman Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora u vezi s navedenim pitanjem.
Jasna opredijeljenost premijera i najvišeg političkog vrha za europske i hrvatske vrijednosti solidarnosti, zaštite ljudskih prava, vladavine prava i tolerancije pozitivan su čimbenik, međutim, s druge strane susrećemo ksenofobna i netolerantna uvjerenja i ponašanja nižih političkih i državnih funkcionera načelnika općine Velika Ludina posljednji je takav primjer, ali i Ministarstva unutarnjih poslova, u čijoj je nadležnosti upravo zaštita prava izbjeglica. Takva vrijednosna i institucionalna kriza plodno je tlo za ekstremističke fanatike, koji žele društva bez vrijednosti tolerancije, zaštite prava, sloboda i različitosti, odnosno države u kojoj se ljudska prava ne poštuju i u kojima građani nisu sigurni.
Kako bi političke institucije, konkretno MUP u pogledu provođenja međunarodnih, europskih i nacionalnih propisa i standarda, ispunjavale svoju svrhu zaštite građana, mirnog rješavanja sukoba među pojedinaca i pronalaženja rješenja političkih problema kao skup povezanih pravila koja oblikuju ponašanja pojedinaca, smatra da je, pored naprednih postojećih unutarnjih i vanjskih nadzornih mehanizama koji se odnose na postupanje hrvatskih policijskih službenika prema izbjeglicama, potrebno uložiti dodatne napore u svrhu prevencije i odvraćanja sličnih nezakonitosti, zbog kojih je, među ostalim, ozbiljno doveden u pitanje i međunarodni ugled Hrvatske.
Zaštita prava izbjeglica zapravo je zaštita univerzalnih ljudskih prava i, kao liberali, u tom području želimo snažnu državu i upotrebu njezina autoriteta u svrhu njegovanja i promicanja slobode, a ne njezina ugnjetavanja. Jučer se “ruka države” digla na jednu manjinsku skupinu, a kad se to počne prihvaćati, sutra će od “ruke države” nastradati neki drugi pripadnik neke druge manjine, a tada država nije zaštitnik svojih građana, nego njihov neprijatelj.
Zato mi kao liberali trebamo zatražiti raspravu o navedenom pitanju unutar odbora kako bi se usvojila stajališta i predložile odluke kojima bi se rad policijskih službenika u području zaštite propisanih prava izbjeglica u svakom stadiju na nedvojben način uskladio s postojećim međunarodnim, europskim i nacionalnim zakonodavstvom s obzirom na dosadašnja iskustva iz prakse, među kojima je i vrlo rašireno, pravno neutemeljeno, uvjerenje da nezakoniti prelazak granice izbjeglica opravdava uskraćivanje njihove međunarodne pravne zaštite ili, još gore, bilo kakav oblik njihova kažnjavanja, što je, posebice naglašavam, izričito isključeno svim međunarodnim i nacionalnim propisima kojima se uređuje navedeno područje. Državne granice mogu se patriotski braniti isključivo obranom vladavine prava, zakona i ustavnih vrijednosti, koje su jamstvo ostvarivanja trajnog, mirnog i stabilnog suživota pojedinaca u političkoj zajednici.
